MSCT koronarografija

Poštovani,
Moj suprug na preporuku kardiologa treba obaviti MSCT koronarografiju. Onkološki je pacijent i u sklopu redovnih kontrola 14.4.2021. ide na CT abdomena, toraxa i zdjelice. Brinemo se je li štetno dva puta u kratkom roku ići na CT. Inače zadnjih 5 god svake godine obavlja CT.
Obavio je uzv srca (hipertenzivna bolest srca),dopler karotida, rtg srca i pluća, lab pretrage, holter RRa, svi nalazi uredni.
holter EKG (sinus ritam od 47 do 104/min, prosječno 63/min, 3 VES, 8 SVES, bez pauza)
Ergometrija: ergometrija klinički negativna, elektrokaridografski uzlazna denivleacija ST spojnice inferiorno – graničan test.
Molim Vas za mišljenje je li uputno u kratkom roku obavljati dva puta CT i je li neophodna MSCT koronarografija u ovom slučaju.
Lp

12.4.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Kompjutorizirana tomografija (CT) je radiološka slikovna metoda pri kojoj je bolesnik izložen rendgenskom-ionizirajućem zračenju.

Doza zračenja ovisi o veličini napona, veličini površine tijela koja se snima. Ponavljana izloženost ionizirajućem zračenju je kumulativno i time se povećava rizik genskih oštećenja i karcinogenog djelovanja zračenja. Današnji CT uređaji u odnosu na ranije imaju manje doze zračenja. Kod MSCT koronarografije većinom je doza zračenja od 2 do 10mSv.  Prilikom pojedinih CT pretraga (npr MSCT koronarografiji) bolesnik prima i kontrastno sredstvo koje opterećuje bubrežnu funkciju. Stoga se i zbog toga ne preporučuje izvođenje CT-a kontrastnim sredstvom u kratkom vremenskom razmaku zbog opasnosti od akutnog bubrežnog zatajenja.

Kod Vašeg supruga onkolog postavlja indikaciju za CT-om pojedinih organskih sustava kao dijagnostičku metodu u svrhu praćenja maligne bolesti i uspjeha terapije.

Prema navedenim nalazima neinvazivne kardiološke obrade Vašeg supruga,  kardiolog MSCT koronarografijom želi vidjeti da li postoji aterosklerotska koronarna bolest.

Kako navodite: UZV srca je pokazao hipertenzivnu bolest srca,  CD karotida je isključio aterosklerotsku bolest, arterijski tlak je dobro reguliran, holter srca ne ukazuje na značajne poremećaje srčanog ritma, niti znakove miokardne ishemije. Ergometriju je kardiolog opisao kao graničan test koronarne rezerve, bez subjektivnih tegoba (klinički negativna). Mišljenja sam da trebate porazgovarti s kardiologom o odgodi MSCT koronarografije iz svih navedenih razloga (samo graničan nalaz u ergometriji nije uvijek indikacija za ovu pretragu). Ukoliko Vaš suprug nema subjektivnih tegoba koje upućuju na anginu pektoris, te prima svu potrebnu preventivnu kardiovaskularnu terapiju, uputno bi bilo da se ergometrija ponovi za 6 mjeseci.

Lijepi pozdrav

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete mi objasniti nalaz ergometrije?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvakog bolesnika s rezistentnom hipertenzijom potrebno je detaljno obraditi. Medicinska obrada takvog bolesnika složena je i treba se provoditi u odgovarajućim medicinskim centrima. U razgovoru s bolesnikom nastoji se ustanoviti mogući uzrok pojave rezistentne hipertenzije: koliko se bolesnik pridržava preporuka o zdravim životnim navikama, uzima li propisanu terapiju, koristi li neke druge lijekove ili aktivne […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Može li povremeno lupanje ili titranje s lijeve strane prsa, osobito pri naglom pokretu, bez drugih ozbiljnih simptoma, biti povezano s anksioznošću i stresom, ili bi ipak trebalo dodatno ispitati uzrok s obzirom na trajanje tegoba?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute