Može li holter EKG pokazati da imam anginu?

Lp. Imam 26 godina, žensko, nepušač. Imam strah od angine pectoris jer sam npr preko ljeta imala iskustva ako iziđem van i radim nešto na vrućini ili samo hodam osjetim jak pritisak u prsima koji se širi na vrat. Isto tako je bilo kad sam jedne prilike 2018-te hodala po vrućini osjetila istu bol. Kad se smirim onda prestane. Nije mi tako stalno nego samo ponekad. Nekad mogu biti na vrućini i raditi nešto naporno da nemam nikakvu bol. Nekad imam čudan osjećaj kroz lijevu ruku i pritisak u prsima. Nedavno sam plesala sa djecom u sobi i najednom mi je krenula ta bol u prsima. Smirilo se čim sam sjela. Lokalizirana u gornjem dijelu prsa (tamo gdje bi recimo lančić trebao biti). Na hladnoću nisam primijetila tu bol. Da li može biti angina pektoris? Sada imam holter EKG i sljedeći mjesec holter tlaka i Uzv srca. Može li holter EKG pokazati da imam anginu? Molim odgovor. Hvala.

7.3.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Kako bi se ustanovilo da li je angina pektoris, odnosno bolest srca uzrok Vaših tegoba, potrebno je učiniti obradu srca, osobito UZV srca i ergometriju (test opterećenja), jer tada kardiolog može sa sigurnošću reći da li bolujete od angine pektoris. Holter srca nadopunjuje ovu obradu i može pokazati također promjene u EKG-u koje su povezane s anginom pektoris.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

UZV srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Srce

Angina pektoris- 1. Dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAngina pektoris je bol ili nelagoda u grudima. Javlja se kao simptom bolesti koronarnih arterija. Nastaje kao posljedica ishemije miokarda (srčanog mišića), odnosno zahvaćeni dio srca ne dobiva dovoljno krvi i kisika. Međutim, slični simptomi se javljaju i kod drugih srčanih i vaskularnih bolesti kao što su disekcija grudne aorte, plućna embolija, akutni perikarditis, a […]

EKG

Možete li mi pojasniti mišljenje moga kardiologa?

Iz iste kategorije

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Aneurizma aorte – koji su mi daljnji koraci?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]