Koliko moramo biti u samoizolaciji?

Majka mi je dobila danas nalaz da je pozitivna na virus COVID 19 i osjetila je prve simptome prošli tjedan u nedjelju,ja i otac smo zdravi nemamo baš nikakve simptome,koliko dugo bi mi trebali onda biti u samoizolaciji?

8.2.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

 

Prosljeđujem vam upute HZJZ-a:

Ukoliko ste bliski kontakt osobe oboljele od COVID-19 (laboratorijski potvrđen SARS-CoV-2)

  • Ostanite kod kuće i fizički se izolirajte od svojih ukućana.
  • Obavijestite svojeg izabranog liječnika telefonom ili e-mailom (npr. ako su preopterećene telefonske linije, ako je vikend i Vaš liječnik ne radi i sl.).
  • Vaš će liječnik uzeti osnovne podatke o osobi oboljeloj od COVID-a 19 čiji ste bliski kontakt radi provjere (uvidom u informatički sustav ili izravnim kontaktiranjem epidemiologa) i po potrebi otvoriti bolovanje.
  • Ostanite u karanteni (samoizolaciji) 10 dana od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom, pri čemu se dan kada ste zadnji put bili u kontaktu računa kao nulti dan, a sljedeći dan je prvi dan karantene.

Ukoliko je bliskom kontaktu prošlo 14 dana od zadnje doze cijepljenja i/ili je prebolio bolest prema trenutno važećim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, isti ne ide u samoizolaciju, nego se mora pridržavati pojačanih mjera opreza (nošenje maske, dezinfekcija ruku i sl.) i preporučuje se testirati brzim antigenskim testom (BAT) između petog i sedmog dana nakon bliskog kontakta.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]