Koliko moramo biti u samoizolaciji?

Majka mi je dobila danas nalaz da je pozitivna na virus COVID 19 i osjetila je prve simptome prošli tjedan u nedjelju,ja i otac smo zdravi nemamo baš nikakve simptome,koliko dugo bi mi trebali onda biti u samoizolaciji?

8.2.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

 

Prosljeđujem vam upute HZJZ-a:

Ukoliko ste bliski kontakt osobe oboljele od COVID-19 (laboratorijski potvrđen SARS-CoV-2)

  • Ostanite kod kuće i fizički se izolirajte od svojih ukućana.
  • Obavijestite svojeg izabranog liječnika telefonom ili e-mailom (npr. ako su preopterećene telefonske linije, ako je vikend i Vaš liječnik ne radi i sl.).
  • Vaš će liječnik uzeti osnovne podatke o osobi oboljeloj od COVID-a 19 čiji ste bliski kontakt radi provjere (uvidom u informatički sustav ili izravnim kontaktiranjem epidemiologa) i po potrebi otvoriti bolovanje.
  • Ostanite u karanteni (samoizolaciji) 10 dana od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom, pri čemu se dan kada ste zadnji put bili u kontaktu računa kao nulti dan, a sljedeći dan je prvi dan karantene.

Ukoliko je bliskom kontaktu prošlo 14 dana od zadnje doze cijepljenja i/ili je prebolio bolest prema trenutno važećim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, isti ne ide u samoizolaciju, nego se mora pridržavati pojačanih mjera opreza (nošenje maske, dezinfekcija ruku i sl.) i preporučuje se testirati brzim antigenskim testom (BAT) između petog i sedmog dana nakon bliskog kontakta.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija

Što učiniti kod djeteta sa sinkopama i bolovima u prsima unatoč urednim nalazima?

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Može li osjećaj topline i “lažne utrnulosti” u ruci bez slabosti biti posljedica iritacije živca ili položaja tijela?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]