Ispravna dijagnoza?

Zdravo,

imam devetnaest godina i već duži niz godina posjećujem doktore zbog različitih zdravstvenih problema, na žalost nikada mi niko nije rekao nešto konkretno osim ” Nismo zadovoljni vašim stanjem ali ne znamo šta je u pitanju.” .

Prethodna tri dana sam se osjećala jako loše, tresla sam se od jutra do mraka bez prestanka, jedva sam mogla stati na noge, imala sam bolove u grudima i ispod lijevog rebarnog luka.Takođe imala sam bol u leđima,vratu, obje ruke i obje noge mada najviše na lijevoj strani.

Već dugi niz godina imam suhi kašalj kojem nisu našli uzrok, jednostavno kašljem već 5 godina bez prestanka ali nije ustanovljeno zbog čega. Takođe, imam kratak dah već dugo vremena, doslovno ga lovim po pola sata, to su pripisali “nekom blažem obliku astme” iako ne korstim ništa protiv toga. Već pet godina imam uvećanu slezenu i imala sam hemangiom u tom predjelu ali mislim da je sada samo uvećana jer sve što su mi rekli jeste ” Ne znamo razlog zašto je tako ali dok god ne raste dalje, u redu je. ” . I to mi često uzrokuje bol, ali drugačiju od one koju sam osjetila prethodna tri dana, to je više konstantno zatezanje koje se javi ako sam nervozna i sl.

Bila sam takođe i kod neurologa zbog glavobolja koje imam od malih nogu, MRI uredan a na EEG snimak dobila sam komentar: ” Nisam zadovoljna jer svakako ima nekih promjena, ali nije epilepsija.” – i poslata sam kući nakon ležanja sedam dana u bolnici bez ikakvog zaključka. Doktorica mi je rekla da ću jednostavno morati živjeti kao i do sada, a to su svakodnevne glavobolje i korištenje lijekova par puta dnevno.
S tim sam se nekako pomirila, valjda postoje i takvi ljudi sa simptomima a bez bolesti, tako da je ovo valjda posljednja šansa nakon koje ću povjerovati da mi zaista nije ništa, da se to svima dešava.

Pomenula sam doktorici ranije da mi se često javlja čudna bol u vratu na lijevoj strani, ista bol se javlja u lijevoj a ponekad i desnoj ruci. Kao da se vene stežu, jako je neugodno i često bolno. Ona je to zanemarila oba puta pa i danas.

Bol ispod rebarnog luka objasnila je mojim problemom sa slezinom, mada ja osjećam da je bol drugačija, jer se javlja samo na momente a kada je u pitanju slezina, bol traje duže vrijeme i nije baš tako “bolna” više je neugodna.

Drhtavicu i to što sam se tresla cio dan, zanemarila je i rekla da se trebam odmarati iako sam većinu vremena kući jer sam student na daljinu.

Utrnulost lica sam isto tako osjećala nakon što sam legla spavati, a to je povezala sa mogućom alergijom ili ako sam jela pred spavanje (testirala sam se ranije na alergije zbog kašlja i nemam ih).

Uradila mi je EKG nalaz iako se danas osjećam dosta bolje, uz komentar da sam se sigurno malo prepala jer sam došla sama a imam 19 godna.

Zatim me je poslala dermatologu jer imam hladne i znojne ruke…

Trenutno se osjećam dobro ali sam prethodna tri dana osjećala konstantan pritisak u grudima uz povremene bolove u djelovima koje sam pomenula. Djed po majci je umo od srca mlad a djed po ocu je takođe umro od bolesti srca ali u 70im.

Ako je EKG nalaz u redu i pritisak je uredan, a ja se sad za sad osjećam u redu, koje je vaše mišljenje, da li se slažete sa mojom doktoricom?

Takođe možda trebam pomenuti da već par mjeseci imam bolove u želucu, konstantnu glad i nakon jela, kada se probudim osjećam kao da se želudac grči, radila sam gastroskopiju i rekli su mi da je sluznica malo upaljena, popila sam neke kapi i nakon toga ništa. Simptomi su i dalje tu.

Ja se izvinjavam ako je post predugačak, ima još toliko toga jer sam valjda naslijedila sve od baka, deka i ostalih u porodici, pa je ovo ukratko.

Hvala.

24.5.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Zdravstvene smetnje koje opisujete sigurno nisu uzrokovanej bolestima srca. Vrlo je mala vjerojatnost da osoba u 19 godini života ima zdravstvene poteškoće zbog bolesti srca. Tome u prilog ide i uredan nalaz elektrokardiograma (EKG). Smetnje s disanjem mogu biti zbog bolesti dišnog sustava, a tegobe od starne probavnog sustava zbog gastritisa koji je ustanovljen na gastroskopiji. Bolovi u vratu, te ispod lijevog rebranog luka, kao i pritisak u prsima mogu biti uzrokovani dugotrajnim sjedenjem i nepravilnim položajem tijela pri sjedenju. To znači da nedovoljna tjelesna aktivnos tijekom dana može uzrokovati navadene poteškoće. Pokušajte promijeniti loše životne navike, potrebna Vam je redovita tjelesna aktivnbost, također nemamo podataka o pušenju cigareta. Ako ste pušač svakako trebate prestati pušiti. Dobra suradnja s Vašim liječnikom i pridržavanje uputa liječnika sigurno će pomoći da se riješite opisanih tegoba.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li kratkotrajno naglo lupanje srca godinama nakon ablacije znak povratka tahikardije?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Je li dugogodišnje povišen MPV uz uglavnom uredne trombocite razlog za daljnju obradu ili zabrinutost?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]