Fibrilacija atrija ili supraventrikularna tahikardija?

Poštovani,

zadnjih 10-ak godina imam paroksizmalnu supraventrikularnu tahikardiju koja mi ne utječe na kvalitetu života i s kojom se dobro nosim (prosjek 2-3 epizode mjesečno po 30 sek do 1. minute trajanja) jer sam je uvijek uspješno zaustavljao Valsalvinim manevrom.
Bavim se sportom, fizički sam aktivan, ne pijem i ne pušim. (180cm, 77kg, 30 god)

Učinio sam prije par dana UZV srca koji je uredan.

Također, nosio sam 24 sata EKG holter nakon čega mi je liječnik dao dijagnozu paroksizmalna fibrilacija atrija što me uplašilo.
Je li moguće da je SVT “napredovala” u fibrilaciju atrija?

Može li se išta zaustaviti na način kako ja zaustavljam SVT (puhanjem kroz začepljeni nos, naprezanjem kao pred nuždu, umivanjem hladnom vodom itd.)? Nadam se da se radi o pogrešnoj dijagnozi i da je to zapravo SVT.

Trebam li obaviti dodatne pretrage?

Hvala na odgovoru.

S poštovanjem!

19.4.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

isti postupci se koriste za zaustavljanje PSVT kao i za fibrilaciju atrija. Moguće je da  PSVT (SVT) prijeđe u fibrilaciju atrija. Dosta često kod istog bolesnika dijagnostičkim pretragama možemo ustanoviti obje aritmije u različito vrijeme. Obje aritmije spadaju u supraventrikulske poremećaje srčanog ritma, liječenje je medikamentno ili nefarmakološko liječenje radiofrekventna ablacija ili krioablacija tj. izolacija plućnih vena. U slučaju da ne vjerujete nalazu koji ste spomenuli možete zatražiti drugo mišljenje kod drugog kardiologa jeli se radi o FA ili o SVT. Može se napraviti još jedan kontrolni Holter EKG.

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija

Je li povremena konzumacija alkohola sigurna uz terapiju za tahikardiju?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Što mogu značiti epizode tresenja, otežanog disanja i kasniji neurološki simptomi te koje pretrage još učiniti?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]