Ergometrija

Molim vas pojašnjenje nalaza ergometrije:Test prekinut krajem 8.stupnju opterećenja(225W)zbog postizanja fr.180(97%maksimalne)Subjektivno osim zaduhe,bez drugih tegoba.Stenokardije negira.U EKG-u bez znakova ishemije.Bez zabiljezenih aritmija.Porastart.tlaka u naporu 200/80mmHg.Test koronarne rezerve negativan.Funkcionalan kapacitet dobar.

22.5.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Nalaz testa opterećenja /ergometrije/ prema opisu je u granicama normale, osim nešto većeg porasta sistoličkog tlaka u opterećenju od očekivanog. Trebate kontrolirati arterijski tlak i eventualno učiniti 24-satno mjerenje arterijskog tlaka.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiolog

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Tjelesna težina

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]
Sport

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]
Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEvaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_246298573

Invazivni kardiovaskularni postupci u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNavest ću pojedine skupine KV bolesti u kojima su invazivne intervencije uobičajen terapijski postupak: Akutni koronarni sindrom (AKS) U AKS-u mortalitet je veći u starijih bolesnika. Kod starijih bolesnika s AKS-om simptomi su često atipični, češće se radi o složenijoj koronarnoj bolesti, veća je krhkost organizma, često je prisutno više komorbiditeta i bolesnici uzimaju više […]
Kardiologija shutterstock_2313175335

Degenerativne promjene kardiovaskularnog sustava i kardiovaskularne intervencije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
Kardiologija shutterstock_2403982335

Sveobuhvatna gerijatrijska procjena kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute
Kardiologija

Može li vrlo nizak krvni tlak biti opasan i što učiniti kada dodatno padne?

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute
Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute
Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]
Kardiologija

Jesu li učestali preskoci srca opasni ako su dosadašnje kardiološke pretrage uredne?