Arterijska hipertenzija – što napraviti?

poštovani,

Imam problem s visokim tlakom , ne znam šta napraviti.
ujutro kad izmjerim tlak , bude od 145-100 do 165-115
Tokom dana taj obično padne do 145- 95 (100)
Nosio sam Holtter , preporučili su mi tablete za tlak .
Pio sam co-perineva i triplixam , cca tjedana dana u više navrata svaki , ali mi nisu spustili taj tlak.
radio sam polisonografiju i utvrdili su mi da imam 15 prestanaka disanja po noći(apneja) , pa su mi preporučili uređaj za apneju , koji sam pokušao koristiti ali nisam se uspio priviknutti i nije mi se riješio problem.
Inače nemam drugih zdravstvenih problema ,
osim spondiloze 2-3 vratnog pršljena, već 30g., imam 60 g. Aktivan sam hodam , trčim ponekad, šećem psa .
Ne znam šta napraviti , ujutro mi treba 2 sata da dođem sebi .

Hvala,

17.11.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Arterijsku hipertenziju treba liječiti. Prvi navedeni lijek je dvojna kombinacija antihipertenziva, a drugi navedeni lijek je trojna i ujedno sadrži u sebi iste komponentne koje ima prvi navedeni lijek. Lijekovi su 2 različita proizvođača. Ukoliko nemate nuspojava na ove lijekove treba vam liječnik odrediti kombinaciju lijekova iz ove tri skupine lijekova (ACE inhibitor, tiazidski diuretik, blokator kalcijevih kanala) koja vama odgovara i u dozama da se postignu tlakovi između 120-130/70-80mmHg. Također, prema vrijednostima tlaka liječnik određuje režim uzimanja terapije jednom ili dva puta dnevno. Ukoliko se ovom kombinacijom ne postigne zadovoljavajuća kontrola tlaka, treba uvesti lijek iz 4. skupine antihipertenziva.
Sindrom prestanka disanja u snu, ako se ne liječi, povećava kardiovaskularni i cerebrovaskularni rizik. S neurologom ili pulmologom koji vam je preporučio masku i uređaj s pozitivnim tlakom, porazgovarajte o problemu nepodnošenja jer treba ustanoviti problem i riješiti ga. Možda je problem u vrsti maske ili u gornjim dišnim putevima. Korištenjem ovog uređaja osjećat ćete se mnogo bolje, u jutro ćete biti odmorni, danju manje pospani i što je najvažnije smanjit ćete rizik nastanka srčanih ili moždanih komplikacija.
Preporučujem da se javite kardiologu na pregled.
Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2403982335

Sveobuhvatna gerijatrijska procjena kod kardiovaskularnih bolesnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija

Jesu li učestali preskoci srca opasni ako su dosadašnje kardiološke pretrage uredne?

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Što znači nalaz dijastoličke disfunkcije i hipokinezije na ultrazvuku srca te može li biti povezan sa stezanjem u prsima?