Akutni infarkt miokarda

Otac mi je imao akutni infarkt miokarda prije 17 dana i uopće se do ovog ponedjeljka nije javio osobnom liječniku. Zajedno smo, u tih 17 dana pod infarktom bez bilo kakve liječničke pomoći, cjepali drva u šumi, igrali košarku, bili smo u Slovačkoj i tada je vozio auto cijeli dan pod infarktom, kosio je travu, pilio drva na cirkular mašini itd.

Osobno sam primjetio već prije da se čudno ponaša svaki dan npr. polijevao se s vodom, odlazio je van u dvorište sjediti jer mu je trebalo zraka, bio je umoran, rastresen, nije imao snage ali to bi on dobro prikrio ili bi me otpilio kad bih ga nešto direktnije pitao za zdravlje. Dakle puno je u tih 17 dana pod infarktom fizički radio i imao je navedene simptome da bi u ponedjeljak 31.03.2014. u 19h pristao otići doktoru i dijagnosticiran mu je akutni infarkt.

Moje pitanje je slijedeće sada se nalazi na mjerenjima funkcija 24 sata, što mogu očekivati dalje? Što će se događati dalje? Koliko mu je naštetilo to dugotrajno odgađanje odlaska liječniku?

Hvala.

17.2.2016

Odgovara

Uredništvo

Poštovani,

Akutni infarkt srca treba liječiti u koronarnoj jedinici ili u jedinici intenzivnog liječenja. Zbog neliječenja akutnog infarkta srca nastaju trajna oštećenja srčanog mišća i oštećenje funkcije srca. Kolika su ta oštećenja ovisi o tome koja je koronarna žila bila okludirana i koliko je veliko područje srčanog mišića ostalo bez krvi i kisika.

U bolnici će se učinjenim pretragama utvrditi promjene na koronarnim arterijama i oštećenje srčane funkcije, te preporučiti odgovarajuća terapija. Sigurno je da bi rezultati liječenja bili bolji da je liječenje započeto na vrijeme tj. u prvim satima nastanka infarkta.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Infarkt

Minoca = infarkt miokarda bez opstrukcije koronarne arterije 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]

Anksioznost

Anksioznost i terapija – što da radim?

Aorta

Antitrombocitna terapija u bolestima aorte i perifernih arterija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I […]

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Kakav je moj nalaz ergometrije?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Što može uzrokovati stalne vrtoglavice nakon poroda unatoč urednim nalazima?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]