Upoznajte naš stručni tim
izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije
Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je specijalizacijom iz psihijatrije te edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame.
Stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo stekla je 2012. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Subspecijalistica je psihoterapije.
Nositeljica je kolegija Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta. Supervizorica je i mentorica specijalizantima psihijatrije iz psihoterapije u sklopu specijalizacije iz psihijatrije te supervizorica edukantima psihodrame i integrativne psihoterapije. Sudjeluje u provođenju edukacije iz psihodramske psihoterapije, organizatorica je različitih psihoterapijskih radionica, a niz godina objavljuje članke o psihičkim poremećajima i mentalnom zdravlju za više dnevnih novina i časopisa.
Autorica je i koautorica više stručnih i znanstvenih radova. Sudjelovala je u provođenju više stručnih i znanstvenih istraživanja i projekata. Predsjednica je Hrvatskog psihijatrijskog društva. Aktivna je u stručnim društvima kao članica edukativnog odbora Centra za psihodramu, Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP). Članica je Društva hrvatskih književnika.
Utjecaj životnih stresora na dugotrajne negativne posljedice COVIDa -19, 1. dio
Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDugotrajni neželjeni ishodi preboljele zaraze COVID-19 sve su češće prepoznati kao važan javnozdravstveni problem. Brojna istraživanja govore tome u prilog, kao npr. istraživanje Frontere i suradnika koji navode kako je 87% takvih pacijenata imalo promijenjene nalaze u funkcionalnosti, kogniciji, kvaliteti života i aktivnostima svakodnevnog života 12 mjeseci nakon hospitalizacije. Novoobjavljeno istraživanje Frontere i suradnika u […]
Dnevna pospanost kod opstruktivne apneje u spavanju
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAutori Zee, Strohl i Strollo navode kako je apneja u spavanju učestala u svojoj pojavnosti, dobi češća je kod muškaraca (u dobi između 50 i 70 godina zastupljena je kod 17% muškaraca i 9% žena). Oko 425 miliona ljudi u dobi između 30 i 69 godina diljem svijeta pate od umjerene do teške opstruktivne apneje […]
Suživot s depresijom – 2. dio
Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOko 52% pacijenata s depresivnim poremećajem navodi kako kognitivne poteškoće (smetnje koncentracije i pamćenja) značajno utječu na mogućnost obavljanja radnih zadataka. Najčešći rezidualni simptomi (smetnje koje se zadrže i nakon što se postigne određeno poboljšanje tijekom liječenja depresivne epizode) su osjećaj umora, manjka energije, poteškoće prosnivanja ili povećana potreba za spavanjem. Pacijenti su postigli poboljšanje […]
Suživot s depresijom – 1. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDiane McIntosh kroz prikaz pacijenta govori o problemima pacijenata s dugotrajnim ili rezistentnom depresijom. Pacijenti često ističu strah ponavljanja depresivne epizode, čak i u periodima kada se osjećaju bolje ili stabilno i kada dobro funkcioniraju. Iskustvo proživljene depresije i osobne patnje koju prolazi osoba s depresijom izvorište je straha od ponavljanja takvog iskustva. Prisutan je […]
Utjecaj ranih odnosa na naše kasnije odnose
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteChristopher Miller u svom članku o ranim odnosima govori na koji način naša rana životna iskustva imaju snažan i dugotrajan utjecaj na odnose tijekom našeg odraslog života, odnosno predstavljaju podlogu kreiranja naših interpersonalnih relacija. Dijete koje je odraslo u sigurnoj okolini, okruženo osobama koje pružaju ljubav i doživljavaju ga, može razviti osjećaj znatiželje i uzbuđenja, […]
Depresija i stres
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSmatra se kako je depresija poremećaj povezan sa stresom, posebno ako je izloženost stresu kroničnog karaktera. Depresija se u mnogome preklapa s anksioznim poremećajima, kao i drugim medicinskim i psihijatrijskim poremećajima. Predispozicija za razvoj depresije samo je djelomično genetska, no postoje niz negenetskih čimbenika (kao što je recimo stres) koji imaju važnu ulogu. Tako recimo […]
Mentalno zdravlje mladih – 1. dio
Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPrema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka sedma osoba u dobi od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj, uz to što na žalost, mnogi još uvijek ostaju neprepoznati i neliječeni. Od poremećaja se najčešće javljaju depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Kao jedan od značajnih problem ističe se suicid kao četvrti vodeći uzrok smrti kod […]
Mentalno zdravlje, 3. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSposobnost prepoznavanja, izražavanja i modulacije vlastitih osjećaja također se smatra važnom komponentom mentalnog zdravlja jer predstavlja mogućnost prilagodbe na stres, a kada je narušen predstavlja rizični čimbenik za razvoj mentalnih i tjelesnih poremećaja. Empatija (sposobnost osobe da iskusi i razumije što drugi osjećaju) je važno sredstvo u učinkovitom načinu komunikacije i interakcije, kao i mogućnosti […]
Mentalno zdravlje, 2. dio
Vrijeme čitanja članka: 1 minutaNova definicija mentalnog zdravlja Autori Silvana Galderisi, Andreas Heinz, Marianne Kastrup, Julian Beezhold i Norman Sartorius u članku objavljenom u časopisu Psychiatria Polska sukladno razmatranjima navedenim u prethodnom članku predlažu novu definiciju mentalnog zdravlja koja bi glasila: Mentalno zdravlje je dinamično stanje unutarnje ravnoteže koje omogućuje osobi korištenje svojih sposobnosti sukladno univerzalnim vrijednostima društva. Osnovne […]