Upoznajte naš stručni tim
izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije
Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je specijalizacijom iz psihijatrije te edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame.
Stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo stekla je 2012. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Subspecijalistica je psihoterapije.
Nositeljica je kolegija Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta. Supervizorica je i mentorica specijalizantima psihijatrije iz psihoterapije u sklopu specijalizacije iz psihijatrije te supervizorica edukantima psihodrame i integrativne psihoterapije. Sudjeluje u provođenju edukacije iz psihodramske psihoterapije, organizatorica je različitih psihoterapijskih radionica, a niz godina objavljuje članke o psihičkim poremećajima i mentalnom zdravlju za više dnevnih novina i časopisa.
Autorica je i koautorica više stručnih i znanstvenih radova. Sudjelovala je u provođenju više stručnih i znanstvenih istraživanja i projekata. Predsjednica je Hrvatskog psihijatrijskog društva. Aktivna je u stručnim društvima kao članica edukativnog odbora Centra za psihodramu, Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP). Članica je Društva hrvatskih književnika.
Mentalno zdravlje, 1. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDosadašnje definicije Prema definiciji metalnog zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije glavni fokus usmjeren je na postizanje blagostanja i produktivnosti. Međutim, premda je upravo blagostanje cilj koji svi želimo postići, ipak je nešto što je u samoj definiciji potrebno razmotriti. Blagostanje uključuje emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje te uključuje pozitivne osjećaje kao što su sreća, zadovoljstvo, pozitivan […]
Mentalno zdravlje i ratna kriza, 1. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKrizne situacije, posebice svojom dugotrajnošću (sada bilježimo ulazak u treću godinu pandemije, a ne zaboravimo i potrese te ozbiljne posljedice do kojih su doveli), izazivaju značajno psihološko opterećenje i iscrpljenje. O posljedicama se puno i dugo piše, govori i upozorava. Nova situacija ratne krize u mnogima je izazvala osjećaj nezaštićenosti, bespomoćnosti, nesigurnosti, straha, tjeskobe, tuge […]
Sindrom sagorijevanja kod zdravstvenih djelatnika
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMožemo reći kako je medicina poziv upravo zbog toga što uključuje posvećivanje života vrsti posla koji ima društveni značaj, a daje i osobni smisao. Nije samo poziv koji je važan liječniku/zdravstvenom djelatniku, već svima koji su u njega uključeni, a to su na prvom mjestu pacijenti. Taj osjećaj poziva može biti narušen u situacijama koje […]
Usamljenost i mentalni poremećaji, 2. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOdređena istraživanja ukazuju na tzv. “epidemiju usamljenosti”, a podaci govore kako je prisutna kod približno ¼ do 1/3 osoba, što je značajan udio. Kao posljedice se mogu javiti depresivni i anksiozni simptomi, a kod nekih čak i suicidalna promišljanja. Usamljenost ima negativan učinak i na naše tjelesno zdravlje pa može dovesti do pojave hipertenzije, oslabljenog […]
-500x400.jpg)
Usamljenost i mentalni poremećaji
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUsamljenost se odnosi na situaciju kada smo sami i na osjećaj da nam nedostaje druga osoba ili osobe. Radi se o osjećaju koji proizlazi iz naše subjektivne percepcije, a može uključivati osjećaj tuge ili melankolije jer osoba za koju bismo željeli da je s nama, odsutna je ili je iz nekog razloga nema. Možemo se osjećati […]
Postoji li blagdanska depresija?
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČini se kao da unazad više godina pripreme, ukrašavanje i oglašavanje blagdanskih dana počinje sve ranije. Osjećaj veselja, barem blage euforije i željenog blagostanja najavljuje se korištenjem raznolikih vanjskih uresa, pjesama, reklama, priprema. Govori se o ugodnom, toplom domu, zajedništvu, obitelji, ukusnoj hrani, poklonima, uzajamnoj pažnji. Istovremeno se produbljuju i osjećaji nedostajanja svega navedenog, usamljenosti, […]
Žalovanje i COVID-19 pandemija, 1. dio
Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPremda mogu nalikovati, funkcionalno se tuga i žalovanje razlikuju. Tuga je emocija i poput ostalih emocija osjećamo ju u kratkim epizodama. Raspoloženje može trajati satima i danima, manjeg je intenziteta i specifičnog je sadržaja. Tužno raspoloženje može biti prisutno tijekom duljih vremenskih perioda nakon značajnog gubitka. Emocije prethode raspoloženju i obrnuto. Žalovanje sadrži brojne emocije […]
Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSituacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu […]
Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (1. dio)
Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaMedicina kao poziv uključuje posvećivanje života poslu koji ima i osobni smisao i društveni značaj. Profesionalno sagorijevanje može narušiti osjećaj “poziva” kod zdravstvenih djelatnika. Iscrpljenost i sagorijevanje uključuju osjećaj emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i snižen osjećaj postignuća. Općenito se može reći da zdravstveni djelatnici s više radnog iskustva bolje prepoznaju mogućnost razvoja sagorijevanja te su pronašli […]