izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame. 

Pročelnica je Zavoda za psihoterapiju, a u svom svakodnevnom kliničkom radu provodi individualnu i grupnu psihoterapiju. Sudjeluje u provođenju nastave i edukacije na poslijediplomskim studijima, edukaciji medicinskih sestara i radnih terapeuta. Mentorica je specijalizantima psihijatrije u obaveznoj edukaciji iz psihoterapije, kao i edukantima psihodrame. Suvoditeljica je predmeta Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nositeljica predmeta Psihijatrija u sklopu edukacije Propedeutika psihoterapije te predmeta Psihodrama i Sociodrama na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Kreativne terapije u suradnji Umjetničke akademije i Medicinskog fakulteta u Osijeku. 

Aktivna je u stručnim društvima kao članica upravnog odbora Hrvatske psihoterapijske komore, edukativnog odbora Centra za psihodramu, Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD),  Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Psihijatrija

Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (1. dio)

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaMedicina kao poziv uključuje posvećivanje života poslu koji ima i osobni smisao i društveni značaj. Profesionalno sagorijevanje može narušiti osjećaj “poziva” kod zdravstvenih djelatnika. Iscrpljenost i sagorijevanje uključuju osjećaj emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i snižen osjećaj postignuća. Općenito se može reći da zdravstveni djelatnici s više radnog iskustva bolje prepoznaju mogućnost razvoja sagorijevanja te su pronašli […]

Psihijatrija

Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKao učinkovit lijek za ove simptome pokazao se mirtazapin jer rjeđe izaziva mučninu, a može djelovati na povećanje tjelesne težine što je kod nekih poželjna nuspojava.

Psihijatrija

Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTakođer, neka istraživanja ukazuju na to da je na početku bolesti kvaliteta spavanja podjednaka kao kod osoba koji ne boluju od multiple skleroze.

Psihijatrija

Smije li moje dijete popiti nešto za nesanicu?

Psihijatrija

Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnksiozni poremećaji javljaju se kod 13% do 31.7% oboljelih, a anksiozni simptomi kod njih 26% do 63.4% (odnosno, oko tri puta češće nego u općoj populaciji).

Psihijatrija

Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznat je negativan učinak stresa u razvoju ove bolesti, a dodatno narušeno nošenje sa stresom posljedično može dovesti do razvoja psihičkih poremećaja uključujući depresiju, anksioznost, kronični umor, poremećaje spavanja i drugih.

Psihijatrija

Utjecaj virusa COVID-19 na mentalno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNeke od metoda očuvanja mentalnog zdravlja osoblja razvili su određeni centri, kao što su intervencijski tim koji se bavi dizajniranjem materijala za online primjenu, implementaciju psiholoških kriznih telefona i grupne aktivnosti za smanjenje stresa.

Psihijatrija

Epilepsija i spavanje – što mi savjetujete?

Psihijatrija

Utjecaj virusa COVID-19 na mentalno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIntervencije koje se ističu kao važne u umanjivanju pojave stresa u općoj populaciji su: procjena točnosti informacija, poticanje socijalne podrške, smanjivanje stigme vezane uz bolest, održavanje normalnog života koliko je moguće uz poštivanje mjera sigurnosti, korištenje dostupnih psihosocijalnih službi, posebice online službi, kada je to potrebno.

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Koronafobija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePojava specifičnih fobija ovisi o temperamentu, genetici i fiziološkoj podlozi kao i utjecaju okolinskih čimbenika…

Psihijatrija

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAutori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.