Uporaba statina u liječenju rezistentne depresije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U članku objavljenom u časopisu JAMA veljači ove godine objavljeni su rezultati koji pokazuju kako dodavanje simvastatina standardnoj terapiji nije pokazalo bolji učinak nad placebom za pacijente s rezistentnom depresijom.

Rezultati randomiziranih kliničkih studija u suprotnosti su s ranijim, manjim istraživanjima provedenim na pacijentima s velikim depresivnim poremećajem koji upućuju na zaključak kako bi statini mogli reducirati simptome. Autor članka Ishrat Husain navodi kako raniji pozitivni preliminarni rezultati o djelovanju statina kod velikog depresivnog poremećaja, sada su opovrgnuti jer se simvastatin nije izdvojio po svojoj učinkovitosti od placeba. Smatra kako njihovi rezultati pokazuju da statini nisu učinkovita „pojačavajuća“ strategija u terapiji rezistentne depresije.

Dvostruko slijepa, placebo kontrolirana randomizirajuća klinička istraživanja provedena su u centara u Pakistanu i uključivala su 150 pacijenata s velikom depresivnom epizodom čiji simptomi se nisu poboljšali nakon liječenja s barem dva antidepresiva.

Uz svoje preporučene antidepresive pacijenti su također dobivali 20 miligrama simvastatina dnevno (broj ispitanika je bio 77) ili placebo (broj ispitanika je bio 73).

U 12. tjednu ispitivanja obje grupe su pokazale poboljšanje na Montgomery-Åsberg ocjenskoj skali za depresiju, ali nije bilo značajne razlike između te dvije grupe (srednja razlika za simvastatin vs placebo bio je −0.61 (P = .7).

Slični rezultati istraživanja dobiveni su kada su se usporedili rezultati na Skali za generalizirani anksiozni poremećaj i Morisky skali o adherenciji lijekovima.

Autor Husain smatra kako vrlo slično nekolicini drugih studija o poremećajima raspoloženja, rezultati njihove studije su bili značajno pod utjecajem placebo odgovora. Nedostatak uključivanja ispitanika mlađih od 18 godina i ispitanika iz samo jedne države čine nedostatke ovog istraživanja. Autor također ne smatra kako bi drugi statini doveli do nekih drugih rezultata. Simvastatin je bio izbor jer se smatra kako ima najbolju mogućnost penetracije u mozak od statina s obzirom na njihovu lipofilnost. Kliničke studije drugih statina kod velikog depresivnog poremećaja u drugim populacijama i okruženjima također su sukladni ovim rezultatima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Manične epizode

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrijski simptomi

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePodručje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Moždana mreža

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Depresija

Depresija, živci i terapija – molim Vaše stručno mišljenje

Depresija

Suprug prolazi depresivne periode – kako da mu pomognem?

Alkohol

Utjecaj vrućina na bolesti i djelovanje lijekova

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTa pasja vrućina! Pasja vrućina više nije iznimka u ljetnim mjesecima nego je postala pravilo. Visoke temperature, povećani postotak vlage u zraku te nagle promjene atmosferskih tlakova najviše utječu na ranjive skupine kao što su starije osobe, trudnice, djeca i bolesnici s kroničnim bolestima. Kako se temperature ovih dana često penju preko 30 stupnjeva, postavlja […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]