Upoznajte naš stručni tim
izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije
Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame.
Pročelnica je Zavoda za psihoterapiju, a u svom svakodnevnom kliničkom radu provodi individualnu i grupnu psihoterapiju. Sudjeluje u provođenju nastave i edukacije na poslijediplomskim studijima, edukaciji medicinskih sestara i radnih terapeuta. Mentorica je specijalizantima psihijatrije u obaveznoj edukaciji iz psihoterapije, kao i edukantima psihodrame. Suvoditeljica je predmeta Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nositeljica predmeta Psihijatrija u sklopu edukacije Propedeutika psihoterapije te predmeta Psihodrama i Sociodrama na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Kreativne terapije u suradnji Umjetničke akademije i Medicinskog fakulteta u Osijeku.
Aktivna je u stručnim društvima kao članica upravnog odbora Hrvatske psihoterapijske komore, edukativnog odbora Centra za psihodramu, Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD), Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP).
Ovisnost o mobitelu
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nomofobija je pojam kojim se opisuje sve više prisutan strah koji je posljedica modernog načina života, a to je strah od gubitka mobitela ili da se ostane bez signala – što znači gubitak kontakta koji je inače omogućen putem mobitela i računala…
Samoozljeđivanje – 2. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Mnoge osobe koje to čine vrlo su svjesne svojih ozljeda i ožiljaka, osjećaju se krive zbog svog ponašanja, pa često na razne načine (između ostalog i odjećom) prikrivaju svoje ponašanje, a mjesta na kojima se osoba samoozljeđuje često su skrivena da ih drugi ne bi vidjeli…
Uloga psihoterapije u liječenju prvih psihotičnih poremećaja, 1. dio
Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prva psihotična epizoda najčešće se javlja u kasnoj adolescenciji, tako da značajno utječe na separaciju od obitelji, formiranje identiteta, završavanje školovanja i zapošljavanje, razvoj prijateljstava i intimnih odnosa.
