izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je specijalizacijom iz psihijatrije te edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame. 

Stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo stekla je 2012. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Subspecijalistica je psihoterapije.

Nositeljica je kolegija Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta. Supervizorica je i mentorica specijalizantima psihijatrije iz psihoterapije u sklopu specijalizacije iz psihijatrije te supervizorica edukantima psihodrame i integrativne psihoterapije. Sudjeluje u provođenju edukacije iz psihodramske psihoterapije, organizatorica je različitih psihoterapijskih radionica, a niz godina objavljuje članke o psihičkim poremećajima i mentalnom zdravlju za više dnevnih novina i časopisa.  

Autorica je i koautorica više stručnih i znanstvenih radova. Sudjelovala je u provođenju više stručnih i znanstvenih istraživanja i projekata. Predsjednica je Hrvatskog psihijatrijskog društva. Aktivna je u stručnim društvima kao članica edukativnog odbora Centra za psihodramu, Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP). Članica je Društva hrvatskih književnika. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Psihijatrija

Psihoterapija, metoda liječenja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDefinicija psihoterapije kaže da je to metoda liječenja emocionalnih teškoća psihološkim putem. Članak Roberta Berezina navodi nas da o mehanizmima djelovanja psihoterapije pogledamo iz jednog malo drugačijeg kuta.

Psihijatrija

Posttraumatski stresni poremećaj – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaČesto nije jednostavno postaviti dijagnozu PTSP-a. S jedne strane diferencijalna dijagnostika može biti komplicirana, a s druge strane PTSP je moguće simulirati jer se dijagnoza u prvom redu temelji na opisu simptoma koje iznosi bolesnik.

Psihijatrija

Posttraumatski stresni poremećaj – 3. Dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaEpidemiološki podaci o PTSP-u su često kontradiktorni, što može biti posljedica razlika u vrsti i intenzitetu liječenja, etiologiji…

Psihijatrija

Jesu li sve ove smetnje od anksioznog poremećaja ili od nuspojava lijeka?

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji (DSM-5) – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljednji u skupini anksioznih poremećaja prema DSM-5 klasifikaciji jest anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja…

Psihijatrija

Posttraumatski stresni poremećaj – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada se gleda «povijest» dijagnostičke kategorije posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), može se pratiti njegov tijek kroz različita razdoblja….

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji (DSM-5) – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi panike ili anksioznosti se jave kad osoba uzme taj lijek ili tijekom sustezanja od njega, a kada ga prestane uzimati simptomi se uglavnom smanje ili povuku nakon nekoliko dana do tjedana, obično do mjesec dana…

Psihijatrija

Napadaj panike i stres – molim Vaš stručni savjet kako da si olakšam

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDiferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja (kao što su recimo feokromocitom ili hipertiroidizam), anksiozni poremećaj prouzročen psihoaktivnom tvari/lijekom (npr. droga ili izlaganje nekom toksinu)….

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAgorafobiju treba razlikovati od drugih psihičkih poremećaja kao što su specifične fobije, anksiozni poremećaj zbog separacije. socijalna fobija, panični poremećaj, akutni stresni poremećaj i posttraumatski stresni poremećaj te veliki depresivni poremećaj.

Psihijatrija

Ne mogu obuzdati mjehur u stresnim situacijama. Kako da si pomognem?

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKarakteristično je kod socijalne fobije da je osoba ustrašena ili anksiozna zbog određene socijalne interakcije i situacije koje uključuju mogućnost da je osoba izložena procjenjivanju ili sve te situacije izbjegava.