izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame. 

Pročelnica je Zavoda za psihoterapiju, a u svom svakodnevnom kliničkom radu provodi individualnu i grupnu psihoterapiju. Sudjeluje u provođenju nastave i edukacije na poslijediplomskim studijima, edukaciji medicinskih sestara i radnih terapeuta. Mentorica je specijalizantima psihijatrije u obaveznoj edukaciji iz psihoterapije, kao i edukantima psihodrame. Suvoditeljica je predmeta Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nositeljica predmeta Psihijatrija u sklopu edukacije Propedeutika psihoterapije te predmeta Psihodrama i Sociodrama na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Kreativne terapije u suradnji Umjetničke akademije i Medicinskog fakulteta u Osijeku. 

Aktivna je u stručnim društvima kao članica upravnog odbora Hrvatske psihoterapijske komore, edukativnog odbora Centra za psihodramu, Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD),  Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Psihijatrija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Psihijatrija

Psihoterapija, metoda liječenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAko se ranije navedeni način mapiranja odvija kroz pozitivnu povezanost i emocije, dolazi do poticanja autentičnosti i ljubavi.

Psihijatrija

Psihoterapija, metoda liječenja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDefinicija psihoterapije kaže da je to metoda liječenja emocionalnih teškoća psihološkim putem. Članak Roberta Berezina navodi nas da o mehanizmima djelovanja psihoterapije pogledamo iz jednog malo drugačijeg kuta.

Psihijatrija

Posttraumatski stresni poremećaj – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaČesto nije jednostavno postaviti dijagnozu PTSP-a. S jedne strane diferencijalna dijagnostika može biti komplicirana, a s druge strane PTSP je moguće simulirati jer se dijagnoza u prvom redu temelji na opisu simptoma koje iznosi bolesnik.

Psihijatrija

Posttraumatski stresni poremećaj – 3. Dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaEpidemiološki podaci o PTSP-u su često kontradiktorni, što može biti posljedica razlika u vrsti i intenzitetu liječenja, etiologiji…

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji (DSM-5) – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljednji u skupini anksioznih poremećaja prema DSM-5 klasifikaciji jest anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja…

Psihijatrija

Kako da si pomognem kod problema s libidom?

Psihijatrija

Posttraumatski stresni poremećaj – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada se gleda «povijest» dijagnostičke kategorije posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), može se pratiti njegov tijek kroz različita razdoblja….

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji (DSM-5) – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi panike ili anksioznosti se jave kad osoba uzme taj lijek ili tijekom sustezanja od njega, a kada ga prestane uzimati simptomi se uglavnom smanje ili povuku nakon nekoliko dana do tjedana, obično do mjesec dana…

Psihijatrija

Imate li preporuku za psihijatrijsko liječenje?

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDiferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja (kao što su recimo feokromocitom ili hipertiroidizam), anksiozni poremećaj prouzročen psihoaktivnom tvari/lijekom (npr. droga ili izlaganje nekom toksinu)….

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAgorafobiju treba razlikovati od drugih psihičkih poremećaja kao što su specifične fobije, anksiozni poremećaj zbog separacije. socijalna fobija, panični poremećaj, akutni stresni poremećaj i posttraumatski stresni poremećaj te veliki depresivni poremećaj.