Izvantjelesno razbijanje mokraćnih kamenaca – „ESWL“

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

ESWL (engl., Extracorporal Shock Wawe Lithotripsy) je daleko najčešća metoda razbijanja kamenaca u bubregu i mokraćovodu. Metoda je, kao i mnoge druge koje se danas koriste u medicini, otkrivena tijekom nekih vojnih istraživanja na avionima. Slično tome, i ultrazvuk je otkriven u vojne svrhe sa ciljem detekcije podmornica pa je tek kasnije svoju primjenu našao i u medicini.

    ESWL (engl., Extracorporal Shock Wawe Lithotripsy) je daleko najčešća metoda razbijanja kamenaca u bubregu i mokraćovodu. Metoda je, kao i mnoge druge koje se danas koriste u medicini, otkrivena tijekom nekih vojnih istraživanja na avionima. Slično tome, i ultrazvuk je otkriven u vojne svrhe sa ciljem detekcije podmornica pa je tek kasnije svoju primjenu našao i u medicini. Prvi tragovi otkrivanja fizikalnog fenomena vode na kraj 50-tih godina prošlog stoljeća da bi se šok-valovi koristili za razbijanje mokraćnih kamenaca po prvi put 1980., a medicinska aparatura i oprema u komercijalnoj upotrebi su od 1984. godine.

    Često ćete čuti da ljudi govore „bio sam na ultrazvučnom mrvljenju kamenca“. Ultrazvuk i ESWL zapravo imaju vrlo malo toga zajedničkog. Shock-wave je, zapravo, akustični val drugačijih fizikalnih svojstava od uobičajenog čujnog akustičkog vala. Njega generira ESWL aparat elektromagnetskim, elektrohidaruličkim ili piezoelektričnim mehanizmom. Širenjem takvog vala kroz tijelo, na samoj granici različitih gustoća (granica između tekućine i  površine kamena) dolazi do različitih fizikalnih fenomena širenja energije. Takvo širenje fokusirane energije vala uz ponavljanje „udaraca“ djeluje na kamen destruirajuće i usitnjava ga u manje fragmente.

     Koji i kakav kamen te u kojih bolesnika se može na ovaj način mrviti? Mnogo faktora određuje odgovor na ovo pitanje! Faktori samog kamena su njegova veličina (idealno do 2 cm), tvrdoća (moguće odrediti samo CT-snimanjem i mjerenjem gustoće), oblik , debljina, sastav … Nužno je, na primjer, da kamen bude vidljiv na Röntgen aparatu (što nije slučaj s kamencima sastavljenim od kristala mokraćne kiseline – tzv. uratna litijaza) budući da se RTG-om kontrolira pozicija kamena (drugim riječima – „nišani“) i fokusira distribucija energije najvećeg broja udaraca točno u kamen. Faktori građe kanalnog sustava bubrega znatno utječu na odabir ili odbacivanje ove metode litotripsije (mrvljenja kamenaca) jer nakon uspješnog mrvljenja tek treba sitne fragmente izmokriti, a to je realno očekivati jedino ako je kanalni sustav bubrega tako građen da je put izmokravanju slobodan. O građi kanalnog sustava nam govori intravenska urografija koju je svakako potrebno učiniti prije donošenja odluke o ESWL. Često u praksi to, nažalost, nije tako. Načelno, sve do sada napisano možemo sažeti u jednu okvirnu rečenicu: “ Može se pokušati razbijati svaki vidljiv kamen koji se može naknadno izmokriti.“ Nadalje, faktori od strane samog bolesnika  koji se odnose na njegovu tjelesnu građu, druge prateće bolesti te lijekove koje uzima, prisustvo ili odsustvo mokraćne infekcije, itd. značajno utječu na indiciranje ove metode liječenja kamenaca, pa katkad predstavljaju i kontraindikaciju za provođenje ESWL.

     ESWL svakako spada u minimalno-invazivne metode liječenja kamenaca s velikim brojem prednosti i malobrojnim nedostacima, naravno, uz ispravnu indikaciju. Ipak, kao niti jedna djelotvorna metoda, ni ESWL nije lišen mogućih komplikacija. Ovdje treba spomenuti bol prilikom samog zahvata koja nije svima jednako podnošljiva unatoč primjeni analgezije. Nerijetko se nakon zahvata može pojaviti sukrvav urin pa sve do ozbiljnijeg krvarenja. Isto tako može nastati i prava bubrežna kolika. Bude li ESWL tretman vrlo uspješan pa se fragmenti smrvljenog kamena odjednom spuste u mokraćovod nastat će opstrukcija (začepljenje) s posljedičnim bolovima, a moguće i temperaturom. Moguć je i nastanak septičnog stanja. Jedna od ozbiljnih komplikacija, koja se viđa tek u 0,5-1% tretiranih bolesnika, je ozljeda bubrega i nastanak hematoma u njegovoj neposrednoj okolini (tzv. perirenalni hematom) što tek iznimno rijetko iziskuje klasično „otvoreno“ kirurško liječenje.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Urologija shutterstock_2425372397

Vodena kila sjemenika

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Urologija

Postoji li učinkovita prevencija recidiva karcinoma mokraćnog mjehura in situ?

Urologija shutterstock_2502916201

Kirurško liječenje benigno uvećane prostate laserom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Urologija shutterstock_2734047289

Kombinirani lijekovi za poboljšanje mokrenja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Urologija shutterstock_1232935264

Kada ne treba određivati PSA u serumu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Urologija shutterstock_2685504289

Kada je ipak potrebna operacija benigno uvećane prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStariji muškarci s dobroćudno uvećanom prostatom (BPH – benigna prostatična hiperplazija) i smetnjama mokrenja  često su u primorani razmišljati o kirurškom liječenju – operaciji prostate. „A da Vi meni lijepo izvadite tu prostatu pa smo se riješili brige, i Vi i ja!?“  Ili: “Imate li kakav  jači lijek za to mokrenje, ovo je sve slabo, […]

Urologija shutterstock_2536789481

Najčešći uzročnik mokraćnih infekcija – Escherichia coli

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteEscherichia (čit. – ešerihija) coli je najčešći uzročnik mokraćnih infekcija donjeg mokraćnog sustava. To je crijevna bakterija nazvana po svom otkrivatelju. Najčešći oblik bolesti koja nastaje kao posljedica mokraćne infekcije jest upala mokraćnog mjehura (lat. cystitis). Najčešći uzročnik tih infekcija je bakterija za koju smo svi mnogo puta do sada čuli. Zove se Escherichia coli […]

Urologija

Što može uzrokovati simptome urinarne infekcije uz sterilan nalaz urinokulture?