Moguća primjena atorvastatina u pulmološkim bolestima

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dobro je poznato antihiperkolesterolsko djelovanje atorvastatina, selektivnog, kompetitivnog inhibitora hidroksi-metilglutaril-koenzim A (HMG-CoA) reduktaze (koji katabolizira pretvorbu 3-hidroksi.

Dobro je poznato antihiperkolesterolsko djelovanje atorvastatina, selektivnog, kompetitivnog inhibitora hidroksi-metilglutaril-koenzim A (HMG-CoA) reduktaze (koji katabolizira pretvorbu 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzima A u mevalonat, preteću sterola), zbog čega dolazi do blokade sinteze kolesterola u jetri. Također, važno je napomenuti da se takvim djelovanjem atorvastatina u ranom stupnju sinteze kolesterola smanjuje mogućnost nakupljanja potencijalno toksičnih sterola. Ovu smanjenu sintezu kolesterola jetra nadoknađuje iz krvotoka što u konačnici rezultira smanjenjem kolesterola u krvi. Osim ovog djelovanja, poznato je i djelovanje na smanjenje postojećih aterosklerotskih naslaga (nakon terapije od 6 mjeseci) čak i u onih koji nisu imali povišeni kolesterol. Važan faktor nastanka ateroskleroze su upalni procesi na stjenkama arterija (oko 35% osoba koje su doživjele infarkt imale su aterosklerozu bez povišenog kolesterola). Ovo djelovanje statina povezuje se s njihovim novije dokazanim djelovanjem u smanjenju upalnih procesa krvožilnog sustava. Djelovanje statina na smanjenje upalnih procesa u krvožilnom sustavu temelj su moguće primjene i blagotvornog djelovanja statina u nekim pulmološkim bolestima.

Pretklinička ispitivanja govore o mogućoj primjeni atorvastatina u sarkoidozi. Sarkoidoza je multisistemska granulomatozna upalna bolest koju karakterizira nakupljanje fagocita (monocita i makrofaga) i aktiviranih T limfocita s pojačanom produkcijom upalnih medijatora TNF-alfa, INF-gama, IL-2, IL-12 te karakterističnim pojačanim odgovorom Th1. Simptomi ovise o zahvaćenosti organa. Osim općih simptoma, sarkoidoza koja je zahvatila pluća manifestira se kašljem i otežanim disanjem, dok će u srcu uzrokovati poremećaje srčanog ritma, provodljivosti, te srčano zatajenje. Bolest se može i spontano povlačiti ili postati kronična (s egzacerbacijama i remisijama), ali i progredirati u fibrozu pluća koja vodi u plućno i srčano zatajenje. Osnovno liječenje su kortikosteroidi (prednizon) koji dugotrajnim uzimanjem uzrokuju nuspojave, a također, pri dugotrajnom uzimanju upitna im je djelotvornost. Pretkliničkim ispitivanjem potvrđenog djelovanja statina na smanjenje Th1 upalnog odgovora već se pokazao terapeutski uspjeh uporabe statina u sarkoidozi. Ovo blagotvorno djelovanje statina ispituje se u randomiziranoj studiji (dvostruko-slijepoj placebom kontrolirana studija) u pacijenata (od 18 – 70 godina) s II ili III stupnjem plućne sarkoidoze pod terapijom prednizolonom. Studiju je započeo National Institutes of Health Clinical Center u SAD-u, u lipnju 2011. Dokaz da atrovastatin zaista smanjuje granulomatoznu upalu u sarkoidozi, bila bi blagotvorna u pacijenata koji bi ovakvom terapijom pogodovali ranijem smanjenju doze odnosno i prekidom uzimanja kortikosterorida.

Također, ispituje se i djelotvornost atrovastatina u terapiji plućne arterijske hipertenzije (PAH), teške kronične bolesti krvnih žila pluća karakterizirane progresivnim porastom vaskularne rezistencije1, tlačnog opterećenja desne klijetke i posljedične smrti (ukoliko bolest nije na vrijeme prepoznata). Od primarne, nepoznatog uzroka, češća je sekundarna PAH koja je obično posljedica plućnih (KOPB, intersticijska fibroza pluća) ili srčanih bolesti. Prosječno preživljenje neliječenog uznapredovalog PAH-a iznosi samo 2,8 godina nakon postavljanja dijagnoze.2 Ispitivanja upućuju da je upala dio patogeneze PAH-a, a obzirom da atorvastatin djeluje inhibitorno na upalu, ali i blagotvorno na krvne žile u kardiovaskularnoj bolesti, očekuje se njegov pozitivan učinak u PAH. Pokusi na životinjama već su pokazali da statini smanjuju plućnu hipertenziju.

Literatura

[1] Bolest uzrokuju razne promjene u plućnim aretrijama, vazkonstrikcija, proliferacija glatkih mišićnih stanica i tromboza.

[1] D’Alonzo GE, Barst RJ, Ayres SM et al.: Survival in patients with primary pulmonary hypertension. Ann Intern Med 1991;115:343-9. Ovo preživljavanje je usporedivo s prognozom uznapredovalih malignih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Benigno uvećana prostata shutterstock_2685504289

Kada je ipak potrebna operacija benigno uvećane prostate?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStariji muškarci s dobroćudno uvećanom prostatom (BPH – benigna prostatična hiperplazija) i smetnjama mokrenja  često su u primorani razmišljati o kirurškom liječenju – operaciji prostate. „A da Vi meni lijepo izvadite tu prostatu pa smo se riješili brige, i Vi i ja!?“  Ili: “Imate li kakav  jači lijek za to mokrenje, ovo je sve slabo, […]

Lak shutterstock_2364785049

Promjene na noktima tijekom zime

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZima je godišnje doba s niskim temperaturama koje djeluju na nokte i uzrokuju različite promjene. Iako nokti tijekom zime donekle sporije rastu, podložniji su oštećenjima koja mogu biti više ili manje uočljiva. Na različite načine hladno doba godine proživljavaju nokti na rukama i nogama. Nokti na rukama izloženi su jačoj dehidraciji jer je i koža […]

Vitamin D

Trebam li uzimati dodatke vitamina D ako je razina na donjoj granici normale?

Psihički stres shutterstock_1504727846

Kad kosa nestaje bez upozorenja: priča o alopeciji areati

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlopecia areata je oblik ispadanja kose u kojem se na vlasištu primjećuju okrugli areali bez kose. Ona predstavlja autoimuni odgovor tijela na vlastite folikule dlake, pa time kosa na tim dijelovima posljedično ispada. Vrlo često se opazi sasvim slučajno prilikom češljanja ili je primijeti netko od ukućana ili frizer, jer mjesta na kojima je kosa […]

Upala pluća

Mogu li ponavljane respiratorne tegobe s kašljem, umorom i otežanim disanjem upućivati na hodajuću upalu pluća?

Medicinska pomoć shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]