Curenje nosa na hladnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Bistra sekrecija iz nosa kad s djetetom zimi izađete u park ne mora značiti da ste se istog trena prehladili. Zapravo, vodenasta sekrecija iz nosa na hladnoći je očekivana reakcija i znači da naš nos dobro izvršava svoju funkciju: vlaži i zagrijava zrak koji udišemo.

Kako nos mijenja zrak koji udišemo?

Kada dišemo kroz nos, zrak se najprije filtrira i čisti od većih čestica i onečišćenja pomoću finih dlačica u prednjem dijelu nosa. Potom se zrak u nosu priprema za ulazak u donje dišne puteve, vlaži se i zagrijava prolaskom kroz nosne hodnike. Nosna je šupljina obložena sluznicom koja je izuzetno dobro prokrvljena, a bogati spletovi malih krvnih žila nalaze se neposredno uz površinu sluznice. Cirkulacija krvi kroz te krvne žile omogućuje zagrijavanje zraka u nosu. U sluznici se nalazi i mnoštvo žlijezda koje izlučuju sluz i održavaju vlažnost površine nosne šupljine. Čak i kada su vanjske temperature ispod 0°C, disanje kroz nos je toliko učinkovito da je temperatura zraka u stražnjem dijelu nosa iznad 26°C, a vlažnost zraka je 100%.

Koje su još uloge nosa?

Sluz koja se izlučuje u nosu mehanički otplavljuje štetne tvari, viruse i bakterije. Ona sadrži stanice imunološkog sustava i njihove produkte koji su važan čimbenik obrane u prvom kontaktu s virusima i bakterijama. U nosu završe i suze, pomoću suznog kanala koji se otvara u donjem nosnom hodniku, te sekret iz sinusa. Prolazak zraka kroz nos je važan u pravilnom oblikovanju glasova kod govora. U nosu se nalazi živčani završeci koji nam omogućuju osjetilo mirisa. Dobra prohodnost nosa bitna je i za ventilaciju srednjeg uha, a time i održavanje zdravlja srednjeg uha i normalan sluh.

Zašto nam na hladnoći procuri nos?

Suh i hladan zrak iritira i isušuje sluznicu nosa, te dolazi do povećanog izlučivanja sluzi. To uzrokuje šmrcanje i curenje bistre sekrecije iz nosa. Zrak koji udišemo kroz nos dodatno se zagrijava u donjim dišnim putevima. U hladnim uvjetima dolazi do kondenzacije vode koju sadrži topao i vlažan zrak kojega izdišemo, u kontaktu s hladnijim prednjim dijelom nosa. Ta se voda miješa sa sluzi i dodatno ju razrjeđuje, povećavajući vodenastu sekreciju iz nosa. Procjenjuje se da gubitak vode kroz nos može biti i 300-400 mL na dan.

‘Skijaški nos’

Curenje nosa uzrokovano hladnoćom (cold-induced rhinorrhea ili cold-induced rhinitis) opisano je u literaturi prije 30ak godina, a popularno se ovo stanje naziva ‘skijaški nos’, jer se u nekom obliku javlja kod preko 50% ljudi tijekom skijanja. Osim bistre sekrecije iz nosa, ponekad se javlja začepljenost nosa i kihanje.

Koje je rješenje za curenje nosa na hladnoći?

Rješenje ovog problema najčešće se svodi na čiste papirnate maramice koje zimi treba uvijek imati pri ruci. Iako postoje lijekovi koji mogu smanjiti sekreciju iz nosa (npr. ipratropijev bromid u spreju), obzirom da se najčešće radi o prolaznoj i banalnoj tegobi, najjednostavnije je izbjegavati udisanje hladnog zraka omatanjem šala oko usta i nosa. Zagrijavanjem zraka u tako stvorenom predprostoru smanjit će se i curenje nosa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Pedijatrija

Ljeto s malim djetetom: što treba znati o kremama za zaštitu od sunca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Zaštita djece od štetnog UV zračenja nije važna samo kako bi izbjegli neposredne neugodne posljedice poput opeklina od sunca, već i kako bi smanjili rizik od razvoja karcinoma kože kasnije u životu. Što je UV zračenje i zašto je štetno? UV (ultravioletno ili ultraljubičasto) zračenje je dio elektromagnetskog spektra zračenja koje emitira Sunce. UV zračenje […]

Pedijatrija

Krv u stolici kod djece

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Pojava krvi u stolici djeteta roditelje može jako uznemiriti i zabrinuti, iako je srećom u većini slučajeva uzrokovana stanjima koja nisu opasna niti životno ugrožavajuća. Otkud krv u stolici? Krv u stolici najčešće je porijeklom iz probavnog sustava, iako se ponekad može raditi o npr. progutanoj krvi kod krvarenja iz nosa, kod novorođenčeta o progutanoj […]

Pedijatrija

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Pedijatrija

Je li sve u redu s rastom djeteta ili trebamo otići na pregled?

Pedijatrija

Celijakija kod djece

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Pedijatrija

Dojenče koje odbija hranu i doima se nezainteresirano za jelo

Pedijatrija

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Pedijatrija

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]