Ranice na nosu koje ne prolaze

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nos je dio lica koji je izbočen i vrlo često pod udarom svih vanjskih  utjecaja  pa je  podložan i različitim promjenama. Sve što je koža tijekom života proživjela ostavlja na njoj određene promjene. Veliki utjecaj na kožu nosa imaju sunčeve zrake koje različito prodiru u kožu pa UVB zrake djeluju više površno  dok UVA zrake  prodiru u dublje slojeve kože. Utjecaj ima i plavo svjetlo koje emitiraju  kompjutorski monitori što je  bitno za osobe koji svoj radni dan ili slobodno vrijeme provode ispred kompjutera. UVB zrake potiču tamnjenje kože ali i nastajanje opeklina zbog naglog izlaganja suncu, pa su opekline od sunčanja vrlo česte tijekom ljeta te mogu nastati uslijed kupanja i boravka na plaži ali i tijekom  rekreacije na otvorenom kao i u  profesija koje borave  tijekom dana  na otvorenom. UVA zrake prodiru u kožu dublje, pa  su  na koži nosa odgovorne za nastajanje hiperpigmentacija, preuranjenog starenja te pojavi prekanceroza i malignih tumora kože. Aktiničke keratoze su   prekancerozne promjene jer  se iz njih može razviti  maligni tumor  kože koji se naziva spinocelularni karcinom, ova promjena se ne događa često , a prema nekim istraživanjima navodi se  učestalost od 5% do 20% slučajeva.  Djeluju  poput smećkasto crvenkastih zadebljanja na koži koje ne prolaze spontano, tijekom zime mogu biti manje izražene, ali tijekom ljeta su jače vidljive. Bazaliom je vrlo čest tumor kože u ljudi, vrlo često  baš na licu i na nosu.Ubraja se u nemelanomske tumore kože  i  ima malen metastatski potencijal. Rizični faktori za nastanak bazocellularnog  tumora kože   su dobro istraženi i zna se da je to  dugotrajno, kumulativno izlaganje suncu koje je oštetilo kožu. Također i radioaktivno zračenje koje je primjenjeno u svrhu liječenja, izlaganje arsenu, uzimanje imunosupresivnih lijekova. Učestalije ga imaju svijetle osobe s plavim očima, svijetlom kosom. Spinocelularni karcinom je maligni tumor kože  za čiji nastanak  najznačajniju ulogu imaju UV-B zrake sunčevog spektra i kemijskih kancerogeni kao što su  katran, čađ, ugljen, mineralna ulja, arsen. Može nastati i na kroničnim upalnim promjenama,  mjestu kroničnog ulkusa, na  ožiljku od opekotine, na područjima kroničnog radiodermatitisa.Aktinička keratoza i leukoplakija donje usne najčešće su prekanceroze iz kojih se može razviti spinocelularni karcinom. Ljudi koji su radi posla, sporta, ili hobija vrlo često izloženi suncu, a pogotovo   ako im koža svaki puta izgori, imaju veliki rizik od nastanka melanoma. Osobe  koje imaju veći rizik za nastanak melanoma   su   osobe  svijetle puti, svjetlih  očiju i kose. Melanom je  češći u osoba koje su od djetinjstva i  tijekom života dobivale sunčane opekotine, pogotovo ako se je to ponavljalo  svake  godine. Veći rizik  imaju ljudi sa velikim brojem madeža   i osobe koje imaju rizične ili displastične madeže. Maligni tumori kože mogu na nosu izgledati poput ranice koja ne prolazi,oja ima na sebi krasticu koja povremeno otpada.ogu djelovati kao ožiljak kojem nije prethodila ozljeda ili kao nepravilna pigmentacija   s glatkom ili hrapavom površinom. Sve takove promjene zahtijevaju   pregled kod dermatologa kako bi utvrdilo o čemu se radi.

U posljednje vrijeme morali smo nositi  kirurške maske koje su  svojim rubom u nekih osoba radile površinsku iritaciju i crvenilo nosa, ponekad i oticanje vrha nosa ali i pojavu ranica. Ovo sve bi prolazilo na primjenu neutralnih krema  i odmaranjem kože od nošenjem maske.

Tijekom ljeta ne smije se zaboraviti na  fotozaštitu   kože nosa pa se redovitom i svakodnevnom i redovitom primjenom krema sa visokim zaštitnim faktorom smanjuje mogućnost oštećenja kože nosa i nastajanja prekanceroza i malignih tumora kože na nosu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Dermatologija shutterstock_718245847

Alkohol i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlkohol može djelovati na kožu iznutra, putem konzumacije, ili izvana, kroz kozmetičke proizvode koji ga sadrže. Poznato je da alkohol negativno utječe na zdravlje jer uzrokuje ovisnost, oštećenja jetre te različite probleme s mentalnim zdravljem. Budući da je riječ o toksinu s vrlo malom hranjivom vrijednošću, alkohol može štetno djelovati na mnoge organe, mijenjati funkciju […]

Dermatologija shutterstock_2606608265

Iritacije kože uzrokovane hladnoćom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteHladnije vrijeme i niže temperature mogu snažno utjecati na kožu i uzrokovati različite promjene. Koža je kod pojedinih osoba različito osjetljiva na hladnoću; burnije mogu reagirati djeca, ali i osobe starije životne dobi. Pojedine manifestacije javljaju se na otkrivenim dijelovima kože, poput lica i ruku, no ponekad se promjene potaknute hladnoćom mogu pojaviti i na […]

Dermatologija

Što može biti crveni, svrbeći pečat na leđima koji se pojavio prije desetak dana?

Dermatologija Depositphotos_13851285_L

Kako na koži prepoznati Herpes zoster

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVirusne infekcije kože imaju raznolik oblik i bitno ih je prepoznati. Ponekad se na koži može javiti crvenilo praćeno osjećajem peckanja i bolovima uz vidljive mjehuriće, pa se može posumnjati da se radi o herpes zosteru. Premda opekotine kože uzrokovane toplinom ili, primjerice, kontaktom s gusjenicama mogu izgledati kao crvenilo s mjehurićima, kod herpes zostera […]

Dermatologija Depositphotos_149029145_L

Vitamini i lijepa koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVitamini su od velike važnosti za zdravlje i ljepotu kože. Kako bi se to postiglo, pomaže raznolika i pravilna prehrana, no u ubrzanom tempu života vrlo često se obroci preskaču ili su jednoliki i nedovoljno hranjivi. Voće i povrće nisu dovoljno zastupljeni kao svakodnevni dio obroka, već se sporadično nađu na tanjuru, a proteinski dio […]

Dermatologija Depositphotos_701545836_L

Zašto se kortikosteroidne kreme ne smiju dugo i neograničeno primjenjivati na koži lica?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dermatologija

Što može biti dugotrajna kožna promjena koja svrbi i ne prolazi mjesecima?

Dermatologija Depositphotos_85160984_L

Što su urođeni madeži?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMadeži mogu nastajati tijekom života, ali se mogu opaziti već nakon rođenja i tada se nazivaju urođeni ili kongenitalni madeži. Prema nekim statistikama javljaju se u 0,2% do 2% novorođenčadi, odnosno kod jedne od stotinu beba. Mogu biti različitih veličina: mali – do 1,5 cm srednje veliki – od 1,5 do 20 cm veliki – […]