Bakterijski konjuktivitis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Konjuktivitis je upalni proces spojnice (konjunktive) oka. Različito se očituje, prema vrsti i stupnju upale, a obično je uzrok infekcija, alergija ili fizikalno-kemijski iritans. Prema trajanju, konjunktivitisi se dijele na akutne (nastupa naglo, u početku unilateralno sa zahvaćanjem drugog oka unutar jednog tjedna te traje manje od 4tj) te kronične (traje duže od 3-4 tj). Prema etiologiji, dijele se na bakterijske(Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, Staphylococcus aureus, Neisseria gonorrheae i Chlamidia), virusne(adenovirusi, enterovirus-dovodi do hemoragijskog konjuktivitisa, HSV i VZV), alergijske. Kod bakterijskih konjuktivitisa dominira fotofobija, osjećaj stranog tijela, limfni čvorovi obično nisu zahvaćeni, nema svrbeža ali postoji gnojni iscjedak dok kod virusnog iscjedak je proziran i zahvaćeni su limfni čvorovi (angularni).

Kod alergijskog konjuktivitisa prevladavaju svrbež i vodenasti iscjedak te jaki edem kapaka. U pedijatrijskoj populaciji 80% konjunktivitisa su bakterijskog porijekla, 13% virusnog porijekla, dok je 2% uzrokovano alergijama. Kod odraslih pacijenata, prevalencija bakterijskih je (40%), virusnih konjunktivitisa (36%), a alergijskih 24%. Pri pregledu nalazi se hiperemija, eksudacija, suzenje, pseudoptoza, papilarna hipertrofija, kemoza (patološki sadržaj u subkonjuktivalnom prostoru; tekućina-edem, krv-hematom, zrak-emfizem), folikuli, pseudomembrane i membrane ali vid nije oštećen. Dijagnoza se postavi klinički, ponekad je indicirano uzimanje brisa i nasađivanje na kulturu i to kod neonatalnog konjunktivitisa, rekurentnih purulentnih konjuktivitisa i sumnje na infekciju N. gonorrhoeae ili Chlamidije. Liječenje konjunktivitisa ovisi o etiologiji. Klinički znaci konjunktivitisa povlače se brže ukoliko se pacijent tretira antibioticima, ali većina konjunktivitisa prolazi spontano. Antibiotici se trebaju koristiti u lokalnom obliku.

Prviizboru liječenju bakterijskog konjunktivitisa jetobramycin u obliku kapi (5x tokom dana, svakih 4-6h) ili masti (svakih 8h, stavlja se navečer u fornikse jer produženo djeluje tokom noći).Gentamicin kapi ili mast su drugi lijek izbora u tretmanu bakterijskih konjunktivitisa. Chlorampfenikol mast je treći izbor u liječenju. Ciprofloksacin treba koristiti samo u slučajevima kad primjenom antibiotika starijih generacija ne dobijamo rezultat. Virusni konjunktivitisi se liječe simptomatski, nema specifične terapije. Sekret se odstranjuje ukapavanjem 3% otopine Acidi borici. Mogu se primjenjivati i antivirotici (3% mast aciklovira), ali nema dokaza da djeluju na adenovirus. Također se koriste vazokonstriktorne kapi za nos nekoliko puta dnevno do tri dana, umjetne suze 4-8 puta dnevno, 1-3 tjedna te hladni oblozi nekoliko puta dnevno tokom 1-2 tjedna.

U slučaju teškog virusnog konjunktivitisa, indicirana je upotreba sistemskih kortikosteroida, ali u tom slučaju pacijenta upućujemo oftalmologu. Klamidijski i gonokokni konjunktivitis trebaju se liječiti sistemskim i lokalnim antibioticima (gonokokni ceftriakson 1g i.m. te lokalno eritromicin, a klamidijski se tretira makrolidima ili tetraciklinima). U akutnoj fazi alergijskih konjuktivitisa lokalno se daju vazokontriktor (epinefrin), hladni oblozi, antihistaminici lokalno (Opatanol kapi) te peroralno koji smanjuju simptome. Ovi preparati djeluju simptomatski, a za izliječenje je potrebna eliminacija antigena ili hiposenzibilizacija. Aplikacija hladnih obloga može smanjiti otok i eksudaciju.

 Posebno je važno učestalo i temeljito pranje ruku te ostale mjere higijene (upotrebljavati poseban ručnik i maramicu, vlastita dekorativna kozmetika). Ako je dijete zaraženo konjuktivitisom, potrebno ga je izolirati iz kolektiva. U slučaju pada vidne oštrine, pojave roja mušica ili intenzivnih bljeskova te bolova u predjelu oka, treba se javiti u dežurnu oftalmošku službu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Obiteljska medicina

Možete li mi razjasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

Trebam li se docijepiti protiv tetanusa ako sam se ubola škarama u dlan?

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePeriferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]