Pobliže o cikoriji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Cikorija (Chicorium intybus) je biljka svijetlo plavih cvjetova koja dolazi iz obitelji glavočika.

Rasprostranjena je po čitavoj Europi, a možemo je pronaći na livadama, pašnjacima, uz puteljke i na neobrađenim zemljištima.

Već stoljećima cikorija se koristi u kulinarstvu i tradicionalnoj medicini, a u našim krajevima najčešće je koristimo za pripremu napitka kao izvrsne alternative kavi, prvenstveno zbog sličnog okusa i boje.

Brojne blagodati korijena cikorije pripisuju se sadržaju vlakana koja se vrlo često ekstrahiraju i koriste kao prehrambeni aditiv ili dodatak prehrani.

Cikorija obiluje inulinom

Suhu tvar svježeg korijena cikorije čini čak 68% inulina. Inulin je prehrambeno vlakno iz skupine fruktooligosaharida, vrste ugljikohidrata koje se sastoji od kratkih lanaca fruktoze, a koje naše tijelo ne može probaviti. Ponaša se kao prebiotik, što znači da služi kao hrana dobrim bakterijama u našem probavnom sustavu. Ove korisne bakterije, poznate kao probiotici, igraju važnu ulogu u smanjenju upale, borbi protiv štetnih bakterija, te poboljšavaju apsorpciju mineralnih tvari. Stoga možemo kazati kako vlakna iz korijena cikorije blagotvorno djeluju na zdravlje cjelokupnog probavnog sustava.

Utjecaj na zdravlje

  • Probavni sustav

Budući da inulin iz korijena cikorije prolazi kroz naš probavni sustav neprobavljen te u crijevima služi kao hrana dobrim bakterijama, cikorija nam može pomoći u održavanju zdrave probave.

Osim toga, istraživanja pokazuju kako inulin može pomoći i kod stanja konstipacije. Rezultati 4-tjedne studije objavljene u časopisu International Journal of Food Science and Nutrition u kojoj su sudjelovale 44 odrasle osobe sa simptomima konstipacije pokazali su da svakodnevno uzimanje 12 g inulina iz cikorije može pomoći omekšati stolicu i značajno povećati rad crijeva.

  • Glukoza u krvi

Vlakna iz korijena cikorije mogu pomoći u kontroli glukoze u krvi, posebice u osoba koje boluju od dijabetesa. Smatra se kako je za to zaslužan sadržaj inulina koji potiče rast dobrih bakterija uključenih u metabolizam ugljikohidrata, kao i osjetljivost stanica na inzulin, hormon koji pomaže u apsorpciji glukoze u krvi.

Korijen cikorije također sadrži i cikoričnu te klorogensku kiselinu, za koje se pokazalo da mogu povećati osjetljivost mišića na inzulin u glodavaca.

Rezultati dvomjesečne studije u kojoj je sudjelovalo 49 žena s dijabetesom tipa 2 pokazali su kako uzimanje 10 g inulina na dan dovodi do značajnog smanjenja razine glukoze u krvi, kao i hemoglobina A1c koji se koristi kao mjera za određivanje prosječne razine glukoze u krvi.

Cikorija u kuhinji

Cikoriju je vrlo jednostavno uključiti u prehranu, a mogu se koristiti svi dijelovi biljke – korijen, lišće i cvjetovi.

Svježi korijen često se kuha ili blanšira te poslužuje poput povrća. No, korijen cikorije najčešće se suši, prži i melje te se koristi kao alternativa omiljenom crnom napitku, kavi. Osim toga, zbog visokog sadržaja inulina, česti je dodatak onoj procesiranoj hrani u kojoj se želi postići visok sadržaj vlakana ili pak služi kao zamjena za šećer ili masti, zbog svojstva geliranja i slatkastog okusa.

Gorkasti listovi cikorije mogu se kuhati i koristiti u juhama, varivima, salatama i neobičnim prilozima, a mladi pupoljci mogu poslužiti u pripremi maštovitih salata.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]