Pobliže o cikoriji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Cikorija (Chicorium intybus) je biljka svijetlo plavih cvjetova koja dolazi iz obitelji glavočika.

Rasprostranjena je po čitavoj Europi, a možemo je pronaći na livadama, pašnjacima, uz puteljke i na neobrađenim zemljištima.

Već stoljećima cikorija se koristi u kulinarstvu i tradicionalnoj medicini, a u našim krajevima najčešće je koristimo za pripremu napitka kao izvrsne alternative kavi, prvenstveno zbog sličnog okusa i boje.

Brojne blagodati korijena cikorije pripisuju se sadržaju vlakana koja se vrlo često ekstrahiraju i koriste kao prehrambeni aditiv ili dodatak prehrani.

Cikorija obiluje inulinom

Suhu tvar svježeg korijena cikorije čini čak 68% inulina. Inulin je prehrambeno vlakno iz skupine fruktooligosaharida, vrste ugljikohidrata koje se sastoji od kratkih lanaca fruktoze, a koje naše tijelo ne može probaviti. Ponaša se kao prebiotik, što znači da služi kao hrana dobrim bakterijama u našem probavnom sustavu. Ove korisne bakterije, poznate kao probiotici, igraju važnu ulogu u smanjenju upale, borbi protiv štetnih bakterija, te poboljšavaju apsorpciju mineralnih tvari. Stoga možemo kazati kako vlakna iz korijena cikorije blagotvorno djeluju na zdravlje cjelokupnog probavnog sustava.

Utjecaj na zdravlje

  • Probavni sustav

Budući da inulin iz korijena cikorije prolazi kroz naš probavni sustav neprobavljen te u crijevima služi kao hrana dobrim bakterijama, cikorija nam može pomoći u održavanju zdrave probave.

Osim toga, istraživanja pokazuju kako inulin može pomoći i kod stanja konstipacije. Rezultati 4-tjedne studije objavljene u časopisu International Journal of Food Science and Nutrition u kojoj su sudjelovale 44 odrasle osobe sa simptomima konstipacije pokazali su da svakodnevno uzimanje 12 g inulina iz cikorije može pomoći omekšati stolicu i značajno povećati rad crijeva.

  • Glukoza u krvi

Vlakna iz korijena cikorije mogu pomoći u kontroli glukoze u krvi, posebice u osoba koje boluju od dijabetesa. Smatra se kako je za to zaslužan sadržaj inulina koji potiče rast dobrih bakterija uključenih u metabolizam ugljikohidrata, kao i osjetljivost stanica na inzulin, hormon koji pomaže u apsorpciji glukoze u krvi.

Korijen cikorije također sadrži i cikoričnu te klorogensku kiselinu, za koje se pokazalo da mogu povećati osjetljivost mišića na inzulin u glodavaca.

Rezultati dvomjesečne studije u kojoj je sudjelovalo 49 žena s dijabetesom tipa 2 pokazali su kako uzimanje 10 g inulina na dan dovodi do značajnog smanjenja razine glukoze u krvi, kao i hemoglobina A1c koji se koristi kao mjera za određivanje prosječne razine glukoze u krvi.

Cikorija u kuhinji

Cikoriju je vrlo jednostavno uključiti u prehranu, a mogu se koristiti svi dijelovi biljke – korijen, lišće i cvjetovi.

Svježi korijen često se kuha ili blanšira te poslužuje poput povrća. No, korijen cikorije najčešće se suši, prži i melje te se koristi kao alternativa omiljenom crnom napitku, kavi. Osim toga, zbog visokog sadržaja inulina, česti je dodatak onoj procesiranoj hrani u kojoj se želi postići visok sadržaj vlakana ili pak služi kao zamjena za šećer ili masti, zbog svojstva geliranja i slatkastog okusa.

Gorkasti listovi cikorije mogu se kuhati i koristiti u juhama, varivima, salatama i neobičnim prilozima, a mladi pupoljci mogu poslužiti u pripremi maštovitih salata.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D