Gazirana pića i osteoporoza – postoji li veza?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Konzumacija gaziranih napitaka u neprestanom je porastu, osobito kod mlađe populacije.

Aromatizirani i zaslađeni napitci, iznimne kalorijske vrijednosti uz bogat sadržaj kofeina, a nerijetko i konzervansa naprosto su postali sastavni dio zapadnjačke kulture.

Među zdravstvenim stručnjacima popularni cola napitci vrlo su omraženi. Optužbi je mnogo: od poticanja pretilosti i nastanka dijabetesa do zubnog karijesa, bolesti bubrega i srca. Osobito su osjetljiva djeca. Među nizom znanstveno dokumentiranih poveznica, zadnjih se godina često raspravlja o mogućoj vezi između gaziranih pića i osteoporoze.

Kako je sve počelo?

Vjeruje se da prva čvrsta veza između gaziranih napitaka i osteoporoze potječe iz 2006. godine kada je Framinghamova studija o osteoporozi uspoređivala gustoću kostiju u 2 538 muškaraca i žena. Znanstvenici su pratili unos gaziranih pića u ispitanika te utvrdili da unos više od 3 cola napitka (ali ne i ostalih gaziranih pića) tjedno smanjuje gustoću kostiju u žena, ali zanimljivo ne i u muškaraca.

Znanstvenici nisu uspjeli objasniti razliku među spolovima, ali su odmah posumnjali da fosforna kiselina iz cola napitaka negativno utječe na metabolizam kostiju. Odmah su reagirali protivnici ove teorije (čitaj proizvođači) koji su se branili tvrdnjom da fosfor u cola napitcima čini samo mali dio cjelokupnog unosa fosfora u tipičnoj prehrani. Primjerice, šalica niskomasnog jogurta sadrži znatno više fosfora nego limenka gaziranog pića. Inzistiranjem interesnih skupina daljne analize pokazale su da su žene kod kojih je utvrđena smanjena gustoća kostiju unosile najmanje kalcija, neophodnog za pravilnu mineralizaciju kostiju. Presuda je bila da za slabije kosti nisu kriva gazirana pića već cjelokupna prehrana u kojoj nedostaje kalcija.

No, „diverzija“ je bila kratkog vijeka. Već iduće godine znanstvenici sa Sveučilišta Tuft otkrili su da su žene koje su pile minimalno 3 cola napitka dnevno imale za 4 % manju gustoću kostiju, iako su redovito uzimale kalcij i vitamin D.

Već osuđivana fosforna kiselina je opet postala glavni krivac za nepovoljan učinak ovih napitaka na kosti. Naime, unosom fosforne kiseline, kojom obiluju gazirani napitci, mijenja se omjer fosfora i kalcija, a posljedica je gubitak koštane mase. Drugi krivac je, pak, kofein koji smanjuje apsorpciju kalcija.

Savjet za kraj

Danas nema sumnje da cola napitci potiču nastanak osteoporoze. Budući da su djeca i adolescenti u kritičnoj dobi za mineralizaciju kostiju, a ujedno i najveći potrošači gaziranih napitaka, pametno je od malih nogu djecu učiti o štetnosti takvih napitaka te u svakoj prilici čašu gaziranog pića zamijeniti čašom prirodnog voćnog soka. Isto vrijedi i za odrasle.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]