Posle operativni problem
Zdravo,moj otac je operisao adenokarcinom zeludca medjutim bolest je uznapredovala te sad 5mjeseci nakon operaciji on se osjeća mnogo lose,ne moze ni da jede, ni da vrši malu nuždu kako treba. Najgore mi je sto nema apetita pa ne znam sta vise da radim vodili smo ga kod raznoraznih doktora ali oni samo kazu to je takva bolest i nista,a ja ne mogu gledati oca kako stalno propada i kako se muci. Imate li bilo kakav savjet da mu se poboljša apetit jer samo tako ce mu se poboljšati stanje.
Unaprijed hvala
5.4.2018
Odgovara
Irena Matić-Trputec dr.med.Liječnik obiteljske medicine iznimno je važan u praćenju bolesnika oboljelih od karcinoma želuca zbog pojave niza simptoma i mogućih komplikacija koje se mogu javiti nakon kirurškog zahvata kao i zbog velike učestalosti ponovnog javljanja karcinoma na postoperacijskom rezu. Kod svih bolesnika u neposrednom postoperacijskom tijeku, unutar mjesec dana od kirurškog zahvata, mogu se javiti kardiološke, respiratorne, nefrološke i neurološke komplikacije te komplikacije povezane sa samim kirurškim postupkom. Potrebno je redovno praćenje od strane kirurga svaka četiri mjeseca do 3. godine nakon kirurškog zahvata, a potom jednom godišnje. Bolesnici kod kojih je primijenjena i kemoterapija moraju se redovito kontrolirati i kod onkologa svaka 3 mjeseca u prve dvije godine nakon kemoterapije, a potom 1x godišnje. Do 75 % bolesnika nakon kirurškog zahvata ima tzv. dumping sindrom koji je rezultat prebrzog dolaska hrane u tanko crijevo, a karakteriziran je netolerancijom unošenja većih obroka, grčevima u abdomenu, proljevom, slabosti nakon unošenja obroka kao i tahikardijom, vrtoglavicom, crvenilom, te padom koncentracije glukoze u krvi. Vaš liječnik obiteljske medicine mora znati savjetima pomoći ovakvom bolesniku. Osobe koje njeguju bolesnika potrebno je podučiti o redovnom i češćem unošenju obroka (6-8 x/dan) manjih količina, siromašnih ugljikohidratima, a bogatih proteinima uz neunošenje tekućine za vrijeme i nakon jela (piti 30-60 min. prije ili nakon jela) te polagano žvakanje hrane. Pomoć u prehrani mogu biti već gotovi preparati koji sadržavaju potreban omjer i količinu hranjivih tvari koje bolesnik može unijeti na usta ili na sondu. Takve preparate treba preporučiti onkolog ili drugi specijalist koji prati bolesnika, a obiteljski liječnik propisat će potrebnu količinu i oblike preparata na recept. Jutarnje povraćanje može se ukloniti lijekovima, a grčeve u trbuhu izbjegavanjem namirnica koje uzrokuju nadimanje. Liječnik obiteljske medicine prevenirat će i komplikacije koje se javljaju kasnije kaošto su nedostatak vitamina B12 (potrebna je doživotna parenteralna aplikacija vit. B12 1x mjesečno 500-1000 mcg), nedostatak željeza i osteoporoza (zbog smanjene apsorpcije kalcija pa je potreban povećani unos namirnica koje sadrže željezo i kalcij te unos multivitamina). Svakako je važna i psihološka podrška ovim bolesnicima i njihovim obiteljima jer su bolesnici najčešće uplašeni, anksiozni, a mogu biti i depresivni. U tom slučaju može pomoći i odgovarajuća medikamentna terapija. Ukoliko se radi o uznapredovaloj bolesti, vaš će otac trebati stalnu skrb i njegu. Obratite se obiteljskom liječniku i informirajte se o mogućnostima organizirane njege i skrbi, kao i drugim dostupnim sredstvima koja su na raspolaganju u palijativnoj njezi bolesnika. Svako dobro!
Vaše pitanje je odgovoreno.
