Tikovi

Vrijeme čitanja članka: 5 minute

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne aktivnosti.

Vrste tikova

Postoje dvije različita vrste tikova; motorički (utječu na kretanje) i vokalni (rezultiraju zvukom).

Primjeri tikova su:

– treptanje, boranje nosa ili grimase

– trzanje ili lupanje glavom

– škljocanje prstima

– dodirivanje drugih ljudi ili stvari

– kašljanje, krkljanje ili šmrcanje

– ponavljanje zvuka ili fraze

Tikovi se mogu se klasificirati kao jednostavni ili složeni. Jednostavni tikovi mogu uključivati pokrete poput treptanja očima, trzanja glavom ili slijeganja ramenima. Složeni tikovi sastoje se od niza pokreta koji se izvode istim redoslijedom. Primjeri uključuju skakutanje ili koračanje na određeni način, gestikuliranje ili ponavljanje riječi ili fraza.

Tikovi se mogu dogoditi nasumično i mogu biti povezani sa stresom, tjeskobom, umorom, uzbuđenjem ili srećom. Imaju tendenciju da se pogoršaju ako se o njima govori ili se na njih fokusira. Mogu se potisnuti kroz neko vrijeme ali potiskivanje rezultira nelagodom koja raste sve dok se ne ublaži izvođenjem tika. Tikovi su obično bezopasni i najčešće nisu znak neurološkog poremećaja.

Da li je potrebno liječiti tik?

Liječenje nije uvijek potrebno ako je tik blag i ne uzrokuje druge probleme. Izbjegavanje stresa ili umora, često su od velike pomoći većini ljudi. Ako tik utječe na svakodnevne aktivnosti, može se preporučiti terapija čiji je cilj smanjiti učestalost pojavljivanja tikova. Koristi se bihevioralna terapija, lijekovi ili kombinacija. Bihevioralna terapija pomaže ljudima da nauče kontrolirati svoje simptome tikova i smanje učestalost tikova. Lijekovi se obično koriste za smanjenje učestalosti tikova i poboljšanje svakodnevnog života osobe. To obično ne rezultira potpunim popuštanjem simptoma tikova.

Koliko tikovi traju?

U većini slučajeva tikovi se s vremenom popravljaju ili potpuno prestaju. Ponekad mogu trajati samo nekoliko mjeseci, ali često se pojavljuju i prolaze kroz nekoliko godina. Obično su najteži od otprilike 8. godine života do tinejdžerskih godina, a počnu se popravljati nakon puberteta.

Uzroci tikova

Nije jasno što uzrokuje tikove. Smatra se da su posljedica promjena u dijelovima mozga koji kontroliraju kretanje. Mogu se javljati u obiteljima, a u mnogim slučajevima vjerojatno postoji genetski uzrok. Također se često javljaju uz druga stanja, kao što su:

– poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD)

– opsesivno kompulzivni poremećaj (OKP)

– tikovi ponekad mogu biti potaknuti uzimanjem ilegalnih droga, poput kokaina ili amfetamina, a povremeno su uzrokovani i nekim neurološkim bolestima.

Prolazni tikovi

Ovaj poremećaj se najčešće javlja u mladosti. Pogađa do 20% djece školske dobi. Karakterizira ga prisutnost jednog ili više tikova tijekom najmanje jednog mjeseca, ali ne duže od godinu dana. Većina tikova vidljivih su motorički tikovi, iako mogu biti prisutni i vokalni tikovi. Mnoga djeca s ovim poremećajem doživljavaju višestruke epizode prolaznih tikova, koji mogu varirati u načinu na koji se manifestiraju tijekom vremena.

Kronični motorički ili vokalni tikovi

Dok prolazni tikovi nestaju unutar godinu dana, kronični tikovi mogu trajati godinu dana ili više. Kronični poremećaj karakterizira prisutnost jednog ili više dugotrajnih tikova. Mogu biti ili motorički ili vokalni. Za dijagnozu ovog poremećaja simptomi se moraju pojaviti prije 18. godine života.

Touretteov sindrom

U nekim slučajevima, ono što se čini kao kronični tik može biti znak Tourettova sindroma. Ovaj sindrom je najteži poremećaj tikova. Karakterizira ga prisutnost i motoričkih i vokalnih tikova. Simptomi obično počinju kada su djeca u dobi od 5 do 18 godina. Ozbiljnost Touretteovog sindroma često se mijenja tijekom vremena. Mogu postojati razdoblja smanjene učestalosti tikova nakon kojih slijedi pojačana aktivnost tikova. Srećom, mnogi ljudi s Tourettovim sindromom smatraju da im se stanje poboljšava kako stare.

Tikovi su kratki, isprekidani, iznenadni pokreti ili zvukovi koji se javljaju na stereotipan način i često se brkaju s nervoznim ponašanjem. Pojačavaju se tijekom razdoblja stresa. Osobe s tikovima mogu nekontrolirano podići obrve, slegnuti ramenima, raširiti nosnice, stisnuti šake, opetovano pročistiti grlo, škljocati jezikom ili proizvoditi određeni zvuk, poput gunđanja ili stenjanja. Najčešće su bezopasni i prolaze sami od sebe ali ukoliko perzistiraju te ometaju osobu u svakodnevnom funkcioniranju potrebno je liječenje.

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne aktivnosti.

Vrste tikova

Postoje dvije različita vrste tikova; motorički (utječu na kretanje) i vokalni (rezultiraju zvukom).

Primjeri tikova su:

– treptanje, boranje nosa ili grimase

– trzanje ili lupanje glavom

– škljocanje prstima

– dodirivanje drugih ljudi ili stvari

– kašljanje, krkljanje ili šmrcanje

– ponavljanje zvuka ili fraze

Tikovi se mogu se klasificirati kao jednostavni ili složeni. Jednostavni tikovi mogu uključivati pokrete poput treptanja očima, trzanja glavom ili slijeganja ramenima. Složeni tikovi sastoje se od niza pokreta koji se izvode istim redoslijedom. Primjeri uključuju skakutanje ili koračanje na određeni način, gestikuliranje ili ponavljanje riječi ili fraza.

Tikovi se mogu dogoditi nasumično i mogu biti povezani sa stresom, tjeskobom, umorom, uzbuđenjem ili srećom. Imaju tendenciju da se pogoršaju ako se o njima govori ili se na njih fokusira. Mogu se potisnuti kroz neko vrijeme ali potiskivanje rezultira nelagodom koja raste sve dok se ne ublaži izvođenjem tika. Tikovi su obično bezopasni i najčešće nisu znak neurološkog poremećaja.

Da li je potrebno liječiti tik?

Liječenje nije uvijek potrebno ako je tik blag i ne uzrokuje druge probleme. Izbjegavanje stresa ili umora, često su od velike pomoći većini ljudi. Ako tik utječe na svakodnevne aktivnosti, može se preporučiti terapija čiji je cilj smanjiti učestalost pojavljivanja tikova. Koristi se bihevioralna terapija, lijekovi ili kombinacija. Bihevioralna terapija pomaže ljudima da nauče kontrolirati svoje simptome tikova i smanje učestalost tikova. Lijekovi se obično koriste za smanjenje učestalosti tikova i poboljšanje svakodnevnog života osobe. To obično ne rezultira potpunim popuštanjem simptoma tikova.

Koliko tikovi traju?

U većini slučajeva tikovi se s vremenom popravljaju ili potpuno prestaju. Ponekad mogu trajati samo nekoliko mjeseci, ali često se pojavljuju i prolaze kroz nekoliko godina. Obično su najteži od otprilike 8. godine života do tinejdžerskih godina, a počnu se popravljati nakon puberteta.

Uzroci tikova

Nije jasno što uzrokuje tikove. Smatra se da su posljedica promjena u dijelovima mozga koji kontroliraju kretanje. Mogu se javljati u obiteljima, a u mnogim slučajevima vjerojatno postoji genetski uzrok. Također se često javljaju uz druga stanja, kao što su:

– poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD)

– opsesivno kompulzivni poremećaj (OKP)

– tikovi ponekad mogu biti potaknuti uzimanjem ilegalnih droga, poput kokaina ili amfetamina, a povremeno su uzrokovani i nekim neurološkim bolestima.

Prolazni tikovi

Ovaj poremećaj se najčešće javlja u mladosti. Pogađa do 20% djece školske dobi. Karakterizira ga prisutnost jednog ili više tikova tijekom najmanje jednog mjeseca, ali ne duže od godinu dana. Većina tikova vidljivih su motorički tikovi, iako mogu biti prisutni i vokalni tikovi. Mnoga djeca s ovim poremećajem doživljavaju višestruke epizode prolaznih tikova, koji mogu varirati u načinu na koji se manifestiraju tijekom vremena.

Kronični motorički ili vokalni tikovi

Dok prolazni tikovi nestaju unutar godinu dana, kronični tikovi mogu trajati godinu dana ili više. Kronični poremećaj karakterizira prisutnost jednog ili više dugotrajnih tikova. Mogu biti ili motorički ili vokalni. Za dijagnozu ovog poremećaja simptomi se moraju pojaviti prije 18. godine života.

Touretteov sindrom

U nekim slučajevima, ono što se čini kao kronični tik može biti znak Tourettova sindroma. Ovaj sindrom je najteži poremećaj tikova. Karakterizira ga prisutnost i motoričkih i vokalnih tikova. Simptomi obično počinju kada su djeca u dobi od 5 do 18 godina. Ozbiljnost Touretteovog sindroma često se mijenja tijekom vremena. Mogu postojati razdoblja smanjene učestalosti tikova nakon kojih slijedi pojačana aktivnost tikova. Srećom, mnogi ljudi s Tourettovim sindromom smatraju da im se stanje poboljšava kako stare.

Tikovi su kratki, isprekidani, iznenadni pokreti ili zvukovi koji se javljaju na stereotipan način i često se brkaju s nervoznim ponašanjem. Pojačavaju se tijekom razdoblja stresa. Osobe s tikovima mogu nekontrolirano podići obrve, slegnuti ramenima, raširiti nosnice, stisnuti šake, opetovano pročistiti grlo, škljocati jezikom ili proizvoditi određeni zvuk, poput gunđanja ili stenjanja. Najčešće su bezopasni i prolaze sami od sebe ali ukoliko perzistiraju te ometaju osobu u svakodnevnom funkcioniranju potrebno je liječenje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Mozak

Jesu li ciste na mozgu razlog za hitan neurološki pregled zbog problema s vidom?

Mozak

Što znači nalaz sitnih kroničnih promjena i mogućih kalcifikata na MR-u mozga?

Emocije

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako protumačiti MR nalaz vratne kralježnice s mekotkivnom tvorbom i degenerativnim promjenama te potrebom za daljnjom obradom?

Neurologija shutterstock_2229211445

Kako liječiti paraplegiju

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaplegija – liječenje i rehabilitacija Paraplegija je stanje koje utječe na kretanje i osjet u donjoj polovici tijela, najčešće kao posljedica oštećenja leđne moždine. Iako paraplegija znatno utječe na život osobe, to ne znači da su oporavak, neovisnost ili ispunjen život nemogući. Terapija i rehabilitacija imaju središnju ulogu u pomaganju osobama s paraplegijom da se […]

Neurologija shutterstock_2366371795

Što je paraplegija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Neurologija shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]

Neurologija

Kako usporiti napredovanje idiopatske ataksije kroz prehranu, vitamine i vježbe?

Neurologija ZB (3)

Stope visokog krvnog tlaka kod djece gotovo su se udvostručile u posljednja dva desetljeća

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteGlobalna pojavnost visokog krvnog tlaka među djecom i adolescentima gotovo se udvostručila tijekom proteklih 20 godina, upozorava najveći pregled istraživanja ikad proveden na tu temu. Stručnjaci ističu da je porast hipertenzije u mladih posljedica kombinacije nezdrave prehrane, nedostatka tjelesne aktivnosti i sve veće učestalosti dječje pretilosti. Sve više djece ima visok tlak – stručnjaci upozoravaju […]

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]