Parasomnije

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Parasomnija može ometati kvalitetan san, povećati rizik od nezgoda i zdravstvenih problema zbog nedostatka sna.

Parasomnija označavaju poremećaj spavanja koji se manifestira abnormalnim ponašanjem tijekom sna. Mogu se javiti  tijekom bilo koje faze sna. Ljudi koji su zahvaćeni parasomnijom, tijekom spavanja mogu se kretati, razgovarati ili raditi neobične stvari. Tipično se ne sjećaju tih epizoda. Ako su parasomnije česte, mogu remetiti  miran san. Ovakvo ponašanje također može poremetiti san drugih ljudi u njihovoj blizini. Kao i drugi poremećaji spavanja, i parasomnije se mogu liječiti.

Mjesečarenje

Mjesečarenje  ili somnambulizam je je česta parasomnija. Manifestira se hodanjem tijekom sna,  ​​razgovorom u snu ili obavljanju normalnih aktivnosti po kući. Govor u snu može uključivati ​​širok spektar razgovora, od mrmljanja do cjelovitih razgovora. Često se mjesečarenje događa rano tijekom noći a  može se dogoditi i tijekom dnevnog drijemanja.

Stenjanje povezano sa snom

Stenjanje može uključivati ​​različite zvukove, kao što su rikanje, glasno brujanje. Stenjanje povezano sa snom često se zamijeni s hrkanjem. No, za razliku od hrkanja, stenjanje nije povezano s problemima s disanjem.

Noćni strahovi

Noćni strahovi mogu trajati od 30 sekundi do 5 minuta,  uzrokuje da se osoba iznenada probudi u prestravljena. Noćni strahovi također su povezani sa plakanjem, vrištanjem, ubrzanim radom srca, znojenjem. Za razliku od noćnih mora, noćni strahovi obično uključuju malo ili nimalo aktivnosti iz snova.

Mokrenje u krevetu

Mokrenje u krevetu ili noćna enureza je nehotično mokrenje tijekom spavanja. Najčešća je kod djece, posebno kod djece mlađe od 6 godina. Obično se mokrenje u krevet javlja kada mjehur ima više urina nego što može primiti.

Bruksizam tijekom spavanja

U bruksizmu tijekom spavanja osoba  škrguće zubima dok spava. Ovo ponašanje može uzrokovati bol ili osjetljivost u zubima, bolnost čeljusti, lica ili vrata.

REM poremećaj ponašanja u snu

U REM poremećaju ponašanja u snu (RBD) osoba sanja živopisne snove i motorički je aktivna. Ovaj poremećaj razlikuje se  od hodanja u snu kada je osoba često zbunjena. U REM poremećaju ponašanja u snu osoba se obično može lako probuditi i sjetiti se jasnih detalja živopisnog sna.  Tipična REM poremećaju ponašanja u snu  uključuju: vikanje,  psovanje, udaranje nogama, skakanje i slično. Na primjer, čovjek s REM poremećaju ponašanja u snu može sanjati da  ga neko napada. To može uzrokovati skok iz kreveta kako bi pobjegao. Osobe s REM poremećaju ponašanja u snu rijetko hodaju, imaju otvorene oči ili izlaze iz sobe. Epizode se s vremenom pogoršavaju. REM poremećaju ponašanja u snu  se često godinama ignorira ali s vremenom dovodi do ozljeda ili bolesnika ili osobe koja spava s bolesnikom.

REM poremećaj ponašanja u snu sam po sebi ne uzrokuje pospanost tijekom dana, ali često se javlja s drugim poremećajima spavanja. Ovi poremećaji mogu uzrokovati dnevnu pospanost. Ljudi s REM poremećajem ponašanja u snu  nisu agresivniji ili nasilniji od ostalih kada su budni. REM poremećaj ponašanja u snu je medicinski problem a ne psihijatrijski poremećaj. Osobe s REM poremećajem ponašanja u snu obično nemaju mentalnih problema.

Uzroci parasomnije

Mnogo je mogućih uzroka parasomnije. Poremećaj bi mogao biti povezan s više okidača, uključujući: stres, anksioznost, depresiju, PTSP, određen lijekovi, neredoviti raspored spavanja poput smjenskog rada, neurološka stanja poput Parkinsonove bolesti.

Simptomi parasomnije

Osim neobičnog ponašanja tijekom spavanja, parasomnija može uzrokovati i druge simptome. Osobe se bude zbunjene ili dezorijentirane, probude se pitajući se gdje su, ne sjećaju  se da su radile određene aktivnosti, mogu pronaći  posjekotine na svom tijelu, imaju poteškoće sa spavanjem tijekom cijele noći i osjećaju  dnevnu pospanost ili umor.

Kako dijagnosticirati parasomnije?

Dnevnik spavanja može pokazati  obrasce ponašanja u snu. Dnevnik spavanja  može voditi i osoba koja živi s bolesnikom. Također je moguće učiniti polisomnografiju  preko noći kako bi se moglo analizirati ponašanje prilikom spavanja.

Kako liječiti parasomnije?

Liječenje parasomnije ovisi o vrsti poremećaja i težini. Primjeri lijekova koji se koriste za liječenje parasomnija uključuju:

-topiramat

-antidepresive

-agoniste dopamina

-melatonin

-benzodiazepine poput klonazepama

Kognitivno-bihevioralna terapija uobičajena je terapija parasomnija. To je zato što je parasomnija često povezana s problemima poput stresa i tjeskobe. Ostale metode koje se mogu koristiti uz kognitivno-bihevioralnu terapiju su:

-psihoterapija

-terapija opuštanja

-hipnoza

Također je bitno osigurati sigurnije okruženje za spavanje. Ako osoba mjesečari ili ima REM poremećaj ponašanja u snu možda će trebati spavati sama ili ukloniti opasne predmete iz svog doma.

Parasomnija može ometati   kvalitetan san, povećati  rizik od nezgoda i zdravstvenih problema zbog nedostatka sna. Srećom, parasomnija se liječi, pa je važno javiti se liječniku  ako primjećujete  neobična ponašanja u snu kako bi se na vrijeme počeli liječiti.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Nesanica

Smije li moje dijete popiti nešto za nesanicu?

Nesanica

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Spavanje

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Nesanica

Nesanica, poteškoće u disanju i ubrzano lupanje srca – što mi se događa

Iz iste kategorije

Neurologija

Molim Vas tumačenje nalaza MR-a hipofize

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Hitni prijem i opća slabost

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]