Optički neuromijelitis

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Optički neuromijelitis je poremećaj središnjeg živčanog sustava koji uzrokuje upalu očnog živca i leđne moždine. Nastaje kada imunološki sustav tijela reagira protiv vlastitih stanica. To se uglavnom događa u leđnoj moždini i optičkim živcima koji povezuju mrežnicu oka s mozgom. Poremećaj se može pojaviti nakon infekcije i zahvatiti bilo koga iako je češći u žena. Također može biti povezan s drugim autoimunim stanjem. Zahvaća sve dobne skupine, djecu od 3 godine starosti i odrasle od 90 godina ali najčešće se pojavljuje između 30. i 50. godine. Antitijela se vežu za proteine u središnjem živčanom sustavu i uzrokuju oštećenja. Optički neuromijelitis često se pogrešno dijagnosticira kao multipla skleroza. Može uzrokovati sljepoću na jedno ili oba oka, slabost ili paralizu u nogama ili rukama i bolne grčeve. Također može uzrokovati gubitak osjeta, nekontrolirano povraćanje i štucanje te probleme s mjehurom ili crijevima zbog oštećenja leđne moždine. Djeca mogu imati smetenost, napadaje ili komu. Recidivi su česti. Sprječavanje ponovljenih napada ključno je za sprječavanje invaliditeta. Napadi optičnog neuromijelitisa mogu biti reverzibilni, ali mogu biti dovoljno ozbiljni da uzrokuju trajni gubitak vida i probleme s hodanjem.

Simptomi

Simptomi se znatno razlikuju od osobe do osobe a mogu varirati od blagih do teških.

Simptomi koji se javljaju su:

– bol u očima

– gubitak vida

– slabost u rukama i nogama

– bol u rukama ili nogama – opisana kao oštra, žareća bol

– povećana osjetljivost na hladnoću i toplinu

– bolni grčevi mišića u rukama i nogama

– povraćanje

– problemi s mjehurom i crijevima

U mnogih bolesnika leđna moždina postaje natečena i nadražena (upaljena). To se zove transverzalni mijelitis. Vidni živac također može pokazivati upalne promjene – stanje koje se naziva optički neuritis. Neki ljudi mogu imati samo jedan napadaj optičkog neuritisa ili transverzalnog mijelitisa, uz dobar oporavak i bez daljnjih recidiva dugo vremena. Ali ako je optički neuromijelitis vrlo ozbiljan, može uslijediti više napada. Za razvoj recidiva može biti potrebno od nekoliko sati do dana. Napadi mogu biti nepredvidivi i nije u potpunosti poznato što ih pokreće.

Dijagnostička obrada

Potrebno je uz temeljit pregled učiniti i određene pretrage. Godine 2015. Međunarodni panel za dijagnozu optičkog neuromijelitisa predložio je kriterije za dijagnosticiranje ove bolesti. Od pretraga potrebno je učiniti MR. Ovaj slikovni test detaljno prikazuje mozak, optički živac i leđnu moždinu. Također se rade krvne pretrage testiranja na akvaporin-4-imunoglobulin G, koji se također naziva AQP4-IgG protutijelo. Ovaj test pokazuje razliku između optičkog neuromijelitisa i multiple skleroze i pomaže u postavljanju rane dijagnoze optičkog neuromijelitisa. Neki bolesnici mogu doživjeti samo transverzalni mijelitis ili optički neuritis, ali ako imaju specifična protutijela AQP4 u krvi, smatra se da imaju poremećaj spektra optičkog neuromijelitisa (NMOSD). Drugi biomarkeri kao što su serumski glialni fibrilarni kiseli protein (GFAP) i serumski neurofilamentni laki lanac pomažu u otkrivanju recidiva. Test antitijela na mijelinski oligodendrocitni glikoprotein imunoglobulin G (MOG-IgG) također se može koristiti za traženje drugog upalnog poremećaja koji oponaša optički neuromijelitis (poremećaji mijelinskih oligodendrocitnih glikoproteinskih protutijela).

Lumbalnom punkcijom dobiva se spinalna tekućina za analizu. Ovaj test određuje razine imunoloških stanica, proteina i antitijela u tekućini. Ovaj test bi mogao razlikovati optički neuromijelitis od multiple skleroze. Spinalna tekućina može pokazati vrlo visoku razinu leukocita tijekom epizoda optičkog neuromijelitisa. To je veće nego što se obično vidi kod multiple skleroze, iako se to ne događa uvijek.

Test evociranih potencijala ili test odgovora na podražaj. Kako bi se saznalo koliko dobro mozak reagira na podražaje kao što su zvukovi, prizori ili dodiri, radi se test koji se naziva test evociranih odgovora. Elektrode su pričvršćene na tjeme i, u nekim slučajevima, na ušne resice, vrat, ruku, nogu i leđa. Oprema pričvršćena na elektrode bilježi reakcije mozga na podražaje. Ovi testovi pomažu pronaći lezije ili oštećena područja u živcima, leđnoj moždini, vidnom živcu, mozgu ili moždanom deblu.

Optička koherentna tomografija. Ovaj test procjenjuje retinalni živac i njegovu debljinu. Pacijenti s optičkim neuromijelitisom i upalom vidnog živca zbog imaju opsežniji gubitak vida i stanjivanje retinalnog živca nego u multiploj sklerozi.

Kako razlikovati optički neuromijelitis od multiple skleroze?

Obje bolesti imaju neke zajedničke simptome ali postoje ključne razlike:

– optički neuromijelitis može zahvatiti oba oka istovremeno. Multipla skleroza obično pogađa jedno oko.

– optički neuromijelitis obično zahvaća samo vidni živac i leđnu moždinu, iako mogu postojati lezije u određenim područjima mozga (kao što je moždano deblo). Multipla skleroza obično zahvaća više područja mozga, kao i leđnu moždinu i vidni živac.

– kognitivne promjene obično nisu simptom optičkog neuromijelitisa. Zbog učinaka na mozak, osobe s multiplom sklerozom doživljavaju kognitivne promjene tijekom vremena, kao što su promjene u pamćenju, rasuđivanju i rješavanju problema.

– invalidnost od optičkog neuromijelitisa rezultat je recidiva i rijetko je progresivna. Multipla skleroza može započeti ili se razviti u progresivnu bolest.

– napadi optičkog neuromijelitis općenito su teži od napada multiple skleroze.

– antitijelo AQP4-IgG je prisutno u oko 70% ljudi s optičkim neuromijelitisom.

Liječenje

Optički neuromijelitis se ne može izliječiti, iako je dugotrajna remisija ponekad moguća uz pravilno liječenje. Liječenjem se nastoje eliminirati simptomi i spriječiti budući napadi.

U ranoj fazi optičkog neuromijelitisa mogu se ordinirati kortikosteroidi intravenski. Lijek se uzima oko pet dana, a zatim se obično postupno smanjuje tijekom nekoliko dana.

Izmjena plazme često se preporučuje za teške napade ili ako ne dođe do poboljšanja s kortikosteroidima. Cilj je smanjiti razinu anti-AQP4 antitijela u krvi. U ovom postupku, nešto krvi se uklanja iz tijela, a krvne stanice se mehanički odvajaju od tekućine koja se naziva plazma. Krvne stanice se miješaju sa zamjenskom otopinom i krv se vraća u tijelo. Ovaj proces može ukloniti štetne tvari.

Budući da je vjerojatnost recidiva vrlo visoka, a napadi su općenito teški i često rezultiraju trajnom nesposobnošću, potrebno je kontinuirano liječenje za suzbijanje imunološkog sustava. Klinička ispitivanja pokazala su da su monoklonska protutijela učinkovita u smanjenju rizika od recidiva optičkog neuromijelitisa. Također se za prevenciju budućih napada mogu dati lijekovi iz skupine imunosupresiva. Intravenski imunoglobulini također mogu smanjiti stopu recidiva optičkog neuromijelitisa.

Optički neuromijelitis rijetko je stanje u kojem imunološki sustav oštećuje leđnu moždinu i očne živce (optičke živce). Iako se bolest ne može izliječiti bolesnici mogu dugo biti dobro uz pravilno liječenje. Liječenjem se nastoje eliminirati simptomi i spriječiti budući napadi. Neki simptomi slični su simptomima multiple skleroze, pa se kao takva može pogrešno dijagnosticirati. Važno je razlikovati ova dva stanja kako bi se što ranije započelo odgovarajuće liječenje i time spriječio razvoj trajne nesposobnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Molim Vas tumačenje nalaza MR-a hipofize

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Hitni prijem i opća slabost

Neurologija

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]