Liječenje epilepsije – Kakve su nuspojave antiepileptika?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Vrlo često liječnici se susreću s navedenim pitanjem. Kao i svi drugi učinkoviti lijekovi, i lijekovi koji se koriste za liječenje epilepsije mogu u određenim okolnostima imati neka nepoželjna djelovanja koja se nazivaju nuspojavama.

Često postavljana pitanja vezana uz uzimanje terapije

• Kakve su nuspojave antiepileptika?

Vrlo često liječnici se susreću s navedenim pitanjem. Kao i svi drugi učinkoviti lijekovi, i lijekovi koji se koriste za liječenje epilepsije mogu u određenim okolnostima imati neka nepoželjna djelovanja koja se nazivaju nuspojavama. Popis najvažnijih nuspojava nalazi se u uputi o lijeku. Najčešće se radi o nuspojavama koje su bezopasne i koje se ispravnom primjenom i pažljivim doziranjem lijeka mogu i otkloniti. Ovdje je vrlo važna komunikacija pacijenta s nadležnim liječnikom kojega treba izvijestiti o svim poteškoćama koje se javljaju tijekom uzimanja terapije.

Nuspojave se mogu podijeliti u one koju su ovisne o dozi lijeka, i one koje nisu ovisne o dozi lijeka. Nuspojave ovisne o dozi javljaju se obično u početku liječenja, ili ako su propisane doze lijeka vrlo visoke. Primjer za to je osjećaj pospanosti i umora koji se javlja pri uvođenju lijekova koji imaju sedativnu komponentu. Kada se takvi simptomi pojave liječnik obično neće dalje povisivati dozu lijeka dok se isti ne povuku, ili će možda preporučiti smanjenje dnevne doze. Nuspojave koje nisu ovisne o dozi lijeka nisu česte, a ako se jave to je obično u prvih šest mjeseci terapije. One su izraz individualne preosjetljivosti i zbog toga ih je nemoguće predvidjeti. Primjeri takvih nuspojava su kožni osip, teži poremećaj u krvnoj slici ili teško oštećenje jetrene funkcije. U potonjim slučajevima nije dovoljno smanjiti dozu lijeka, već je potrebno potpuno prekinuti uzimanje dotičnog lijeka.

Liječnik će tada propisati lijek koji je drugačijeg kemijskog sastava. Postoje i nuspojave koje se javljaju tek nakon dugotrajne primjene. Npr., neki antiepileptici mogu dovesti do poremećaja metabolizma vitamina D i kalcija, što može negativno djelovati na razvoj i održavanje koštane mase. I u takvim slučajevima potrebna je konzultacija s liječnikom, koji će savjetovati pacijenta o odgovarajućim prehrambenim navikama, životnom režimu, po potrebi i o supstitucijskoj terapiji.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Eurotranplant Depositphotos_179598782_L

Osnove transplantacije bubrega – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednjih 24 godine, točnije od 2007., Republika Hrvatska punopravna je članica Europske organizacije za transplantaciju organa, odnosno Eurotransplanta. Iskra ideje o potrebi osnivanja Eurotransplanta temeljena je na činjenici da je preživljenje onih presađenih bubrega koji su genetski što sličniji primatelju znatno bolje. Za presađivanje bubrega postoje stanja urgentnosti. Urgentni bolesnici su oni koji su […]

Osteonekroza Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Pluća

Što znači nalaz fibroznih promjena na plućima i zadebljanja sluznice sinusa na RTG snimci?

Autizam Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Jetra

Što znači nalaz kalcifikata u jetri i stijenci aorte i treba li dodatna obrada?

Alkohol Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine: NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni […]

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Što znači EEG nalaz s difuznim disritmičkim promjenama u mozgu?

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Neurologija

Kronična migrena

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMigrena je neurološki poremećaj karakteriziran epizodama umjerene do jake glavobolje, često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlost ili zvuk. Veliki broj ljudi diljem svijeta boluje od migrene, a mali broj ljudi pogođenih ovim stanjem razvija ono što se naziva kronična migrena. Kronična migrena nije samo niz intenzivnih glavobolja koje se često javljaju; to je […]

Neurologija

Jesu li diskosteofitni kompleksi vratne kralježnice razlog za zabrinutost?