Kirurško liječenje epilepsije – implantacija vagusnog stimulatora

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

U skladu s najnovijim svjetskim smjernicama posljednjih godina posvećuje se sve više pažnje neurokirurškom liječenju pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom, kod kojih se lijekovima ne može postići odgovarajuća kontrola.

U skladu s najnovijim svjetskim smjernicama posljednjih godina posvećuje se sve više pažnje neurokirurškom liječenju pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom, kod kojih se lijekovima ne može postići odgovarajuća kontrola epileptičkih napadaja i zadovoljavajuća kvaliteta života (30-35% pacijenata s epilepsijom). U KBC Rebro aktivan je indikacijski tim u kojem, uz neurologe – epileptologe, sudjeluju neurokirurzi, neuroradiolozi, specijalisti nuklearne medicine, psihijatri, klinički psiholozi, neuropatolozi, anesteziolozi, biomedicinski inženjeri, socijalni radnik i logoped. Liječnici Klinike za neurologiju KBC Rebro su, u suradnji s Klinikom za neurokirurgiju, uz klasično resektivno neurokirurško liječenje (operativno odstranjivanje određenih patološki promijenjenih regija mozga), koje se rutinski provodi posljednjih 15-tak godina, 1997. god., među prvima u svijetu, počeli rutinski provoditi ugrađivanje vagusnog stimulatora (Slika 1.), kao jednu od najnovijih metoda minimalno invazivnog neurokirurškog liječenja epilepsija.

  

Slika 1. Sastavni dijelovi vagusnog stimulatora

 

Kandidati za ugradnju vagusnog stimulatora su bolesnici koji boluju od parcijalne epilepsije (elementarne ili kompleksne), ili primarno generalizirane epilepsije, a koji su farmakorezistentni, te kod kojih ne postoji odgovarajući supstrat za klasično resektivno liječenje. N. vagus je jedan od dvanaest moždanih živaca koji motorički inervira larinks, dijafragmu, probavni sustav i srce, a osjetno područje larinksa, jezika i dijela probavnog sustava. Stimulacijom tog živca djelujemo i na određena područja mozga za koja se zna da imaju epileptogenu aktivnost. Postupak ugradnje vagusnog simulatora provodi se u općoj anesteziji, a ugrađuje ga neurokirurg. Sam generator stimulatora implantira se potkožno, u gornjem lijevom dijelu prsišta, a promjera je otprilike 4 cm. Žica vodilica potkožno se dovede do ciljnog mjesta na vratu (lijevi n. vagus), gdje se elektrode pričvrste na sam živac. Implantacija traje otprilike 1-2 sata. Stimulaciju započinjemo tjedan dana nakon implantacije s 0.25 mA.

  

Slika 2.Postupak stimulacije VNS

Programiranje se provodi kompjuterski, putem magneta koji se naslanja na generator u prsištu i potpuno je bezbolno. Sama stimulacija programirana je tako da se vrši intermitentno 24 sata dnevno (30 sekundi “on”, 5 minuta “off “period). Tijekom narednih tjedana postupno povisujemo jačinu stimulacije do 1.5-2.0 mA, uz manje individualne varijacije kako stimulacije tako i ostalih parametara (Slika 2.).

Po postizanju optimalne jačine stimulacije, većina bolesnika ima barem 50% redukciju u broju napadaja koji vremenom postaju i manje intenzivni. U otprilike 15% bolesnika napadaji mogu potpuno prestati. Ugradnja vagusnog stimulatora obično nije zamjena za medikamentoznu terapiju koja se i po ugradnji nastavlja, no u slučaju zadovoljavajućeg kliničkog odgovora postupno se mogu reducirati doze pojedinih antiepileptika. Većina komplikacija operativnog zahvata su blage i prolazne. Kirurške komplikacije uključuju krvarenje i infekciju na mjestu ugradnje, te povrede samog n.vagusa, karotidne arterije ili jugularne vene na vratu. Rizik stimulacije uključuje kašalj za vrijeme trajanja stimulacije, uz osjećaj „grebanja“ i „škakljanja“ u grlu, promukli govor te prolazne poteškoće gutanja.

Ozbiljne komplikacije su rijetke i mogu uključivati poremećaje srčanog ritma, regulacije krvnog tlaka, te vegetativne poremećaje. Iz navedenog razloga se bolesnicima u sklopu preoperativne obradi radi i vegetativno testiranje u za to posebno opremljenom laboratoriju u KBC Rebro.

Iskustva i rezultati na do sada liječenim bolesnicima u KBC Rebro su vrlo dobri i ohrabrujući, postignuto je smanjenje broja epileptičkih napadaja i poboljšanje kvalitete života navedenih bolesnika, dok su ranije opisivane komplikacije uglavnom blage i prolaznog karaktera. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prebiotički ugljikohidrati shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Probiotički soj shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Koilociti shutterstock_1358151035

Preinvazivne promjene rodnice

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTo su promjene pločastog epitela rodnice (vagine) povezane s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Takva infekcija može zahvatiti sve organe anogenitalne regije, a glavne odlike takvih intraepitelnih promjena su multifokalnost i multicentričnost. Razlikujemo: VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija), CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) i VIN (vulvarna intraepitelna neoplazija). Uglavnom se ne pojavljuju izolirano. VAIN (vaginalna intraepitelna neoplazija) […]

Koža

Što može biti crveni, svrbeći pečat na leđima koji se pojavio prije desetak dana?

Bordetella pertussis shutterstock_1849898254

Hripavac

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaHripavac (pertusis) je zarazna bakterijska bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Iako se nekad smatrala bolešću prošlosti, posljednjih godina bilježi se porast oboljelih, osobito među dojenčadi i odraslima s oslabljenom zaštitom. Hripavac se prenosi kapljičnim putem, kašljanjem i bliskim kontaktom. Izuzetno je zarazan – jedna oboljela osoba može zaraziti većinu necijepljenih kontakata. Bolest prolazi […]

Bol

Bol u donjem dijelu leđa nakon ozljede na treningu – je li to opasno?

Iz iste kategorije

Neurologija Depositphotos_2154517_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTrzanje oka – poznato i kao miokimija – mali je, ponavljajući pokret ili grč mišića očnog kapka. Gotovo svatko u nekom trenutku osjeti trzanje oka. To može biti dosadno, ometajuće ili čak zabrinjavajuće. Dijagnoza obično počinje jednostavnim razgovorom o simptomima, životnim navikama i medicinskoj anamnezi. U mnogim slučajevima nije potrebno specijalizirano testiranje. Ako su simptomi […]

Neurologija Depositphotos_821762652_L

Kako spriječiti trzanje kapaka?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMnogi ljudi u nekom trenutku svog života primijete kratkotrajno, nehotično treperenje na jednom od svojih kapaka. Iako ove epizode mogu biti dosadne ili ometajuće, rijetko ukazuju na ozbiljan problem. Što je trzanje kapaka? Trzanje kapaka odnosi se na male, ponavljajuće pokrete mišića oko oka. Ovi pokreti su nevoljni, što znači da ih osoba ne može […]

Neurologija

Može li se s početnim degenerativnim promjenama i suženjem L5/S1 prostora sigurno baviti leđnim plivanjem?

Neurologija Depositphotos_635001838_L

Kako živjeti s tremorom?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIako nije opasan po život, tremor može duboko utjecati na socijalno, emocionalno i profesionalno funkcioniranje. Zadaci koji zahtijevaju finu motoričku kontrolu – pisanje, korištenje pribora za jelo ili rukovanje malim predmetima – postaju izazovni. Mnogi ljudi s vidljivim tremorom doživljavaju neugodu i socijalnu anksioznost, što dovodi do izolacije ili depresije. Esencijalni tremor posebno je povezan […]

Neurologija Depositphotos_360539856_L

Što je tremor?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTremor je jedan od najčešćih poremećaja kretanja koji se opaža u kliničkoj praksi i čest je razlog upućivanja neurolozima. Definira se kao nevoljan, ritmičan, oscilatorni pokret dijela tijela koji je rezultat naizmjeničnih ili sinkronih kontrakcija mišića. Iako sam tremor nije bolest, često je simptom ili manifestacija nekog neurološkog, metaboličkog ili sistemskog poremećaja. Fenomen može varirati […]

Neurologija Depositphotos_324799920_L

Kako vrijeme utječe na glavobolje?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Je li potrebno raditi EEG u spavanju ako dijete već ide na MR mozga s anestezijom?

Neurologija Depositphotos_93374400_L

Kognitivna rezerva

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKoncept kognitivne rezerve postao je sve važniji u razumijevanju fizioloških promjena u okviru starenja i otpornosti na neurološke poremećaje. Dok neke osobe održavaju relativno očuvano kognitivno funkcioniranje unatoč značajnom neuropatološkom opterećenju, druge pokazuju izražene kliničke simptome čak i uz usporedivu ili manju patologiju. Kognitivna rezerva nudi okvir za objašnjenje tih odstupanja, naglašavajući zaštitni utjecaj životnih […]