Kako očuvati memoriju i štititi mozak od demencije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Zdrava hrana jedan je od najvažnijih čimbenika koji utječu na sigurnost i ispravnost rada mozga, te ga štiti od bolesti. Također zaustavlja pad u vještini razmišljanja, pamćenja.

Autor: Dr. Abdul Karim Al-Khazae

Zdrava hrana jedan je od najvažnijih čimbenika koji utječu na sigurnost i ispravnost rada mozga, te ga štiti od bolesti. Također zaustavlja pad u vještini razmišljanja, pamćenja i sposobnosti da starija populacija živi samostalno.

Hrana obogaćena mastima može dovesti do povećanog kolesterola, koji može zatvoriti krvne žile i na taj način utjecati na rad mozga.

Porast određenih vrsta kolesterola u krvi jedan je od vodećih uzroka moždanog i srčanog udara, kao i posljedica nakupljanja kolesterola u krvnim žilama, što dovodi do grešaka u moždanim funkcijama.

Mnoge namirnice sadrže velike količine zasićenih masti, što dovodi do povećanog krvnog kolesterola. Zasićene masnoće su prisutne u velikim količinama u većini hrane životinjskog podrijetla: govedina, svinjetina i teletina, te mlijeko, jaja, maslac i sir.
Također nalaze se u  pakiranim  namirnicama koje sadrže kokosovo ulje, palmino ulje i kakao maslac.

Iz obiteljskih anamneza može se zaključiti da često važnu ulogu igraju i genetski faktori u zdravlju pojedinca, što može biti povezano sa genima naslijeđenim iz generacije u generaciju. Nasljeđivanje bolesti demencije ne mora biti nužno, ali zahtjeva dodatni oprez u rješavanju zdravstvenih problema.

Pušenje ne može uzrokovati povećanje štetnih vrsta kolesterola, ali dovodi do smanjenja korisnih vrsta njega, tako da je najbolje prestati pušiti za bolji rad mozga.

Također  nedostatak kretanja i vježbe, te prekomjerna tjelesna težina dovodi do povećanog LDL kolesterola i smanjenja vrsta korisnih masnih kiselina HDL, što rezultira nakupljanjem proteina „Tau“, koji uništava moždane stanice.

Kao što postoji određena prehrana koja nas može štititi od bolesti srca, visokog krvnog tlaka i raka, isto tako postoje i određene namirnice koje poboljšavaju i čuvaju rad mozga.

Medicinska istraživanja kažu da za sada ne postoji adekvatan lijek u liječenju  Alzheimerove bolesti, niti ga možemo očekivati u bliskoj budućnosti.

Unatoč odsutnosti učinkovite medicinske terapije u liječenju od Alzheimerove bolesti ili demencije, postoje određene namirnice koje igraju veliku ulogu u čuvanju funkcije uma u cjelini.

Zdrava prehrana za mozak ista je ona, koja smanjuje rizik od srčanih bolesti i dijabetesa, odnosno  hrana sa niskom razinom masnoće i kolesterola, koja poboljšava protok krvi u mozgu.

Deset zaštitnika od demencije:

Kupina

Ovo voće je antioksidans poznat po sadržaju “Polifenola”, koji stimulira proces komunikacije između živčanih stanica u mozgu i poboljšava sposobnost stjecanja novih informacija.

Kava

Prema francuskom istraživanju provedenom kod određenih ljudi u dobi od četrdeset do pedeset godina koji su konzumirali tri do pet šalica kave dnevno, rizik od Alzheimerove bolesti pao je čak do šezdeset i pet posto, u odnosu na ljude u istoj dobi koji su konzumirali dvije šalice dnevno.

Stručnjaci vjeruju da tajna tog preventivnog učinka leži u kofeinu i kavi bogatoj antioksidansima.

Jabuka

Moderna američka studija argumentirala je poslovicu: “jedna jabuka dnevno drži vas daleko od liječnika.” Pronašla je da je ženama koje jedu jedan plod na dan, tijekom jedne godine, poboljšana razina kolesterola u krvi, što može smanjiti rizik bolesti srca i mozga.

Još jedan motivirajući razlog za pojesti jednu jabuku dnevno:

Glavni je izvor „Quercetin“-a, tj. antioksidansa kemijskog biljnog sastava, koji čuva moždane sokove da teku glatko i štite moždane stanice.

„Quercetin“ brani moždane stanice od napada koji oštećuju vanjsku ovojnicu kod osjetljivih živčanih stanica, te dovode do propadanja kognitivnih sposobnosti.

Da bi dobili veću koncentraciju „quercetin“-a, preporuča se jesti jabuku sa korom, jer se taj kemijski sastav nalazi direktno ispod kore.

Čokolada

Poznato je da čokolada snižava krvni tlak, također to slatko zrno čuva jačinu i vijek memorije.

Zahvaljujući prisutnosti polifenola u čokoladi, preporuča se konzumacija dvadeset do trideset grama čokolade dnevno, za očuvanje kapaciteta memorije do kasnih godina života.

Cimet

Cimet sadrži dvije glavne komponente : „Proanthocyanidins“ i „Cinamaldehid“, koje ometaju protein „Tau“ da ne uništi moždane stanice.

Iako je studija još u početnoj fazi, upotreba cimeta kao začina može biti od velike koristi.

Špinat

Ova lisnata zelena biljka bogata je hranjivim tvarima poput folne kiseline, vitamina „A“ i vitamina „K“, koji sprječavaju pojavu demencije.

Jedna šalica kuhanoga špinata sadrži pet puta više vitamina „K“, u odnosu na količinu koja je potrebna našem organizmu u jednom danu.

Svježe maslinovo ulje

Svježe maslinovo ulje štiti mozak od proteina ADSL-a zahvaljujući “Oleocanthal”-u koji blokira otrovan protein „Tau“, za kojeg se smatra da je glavni krivac u uništavanju moždanih stanica u starosti.

Losos

Ova vrsta ribe bogata je vitaminom „D“ i „omega-3“ masnim kiselinama, koje su važne za stimulaciju moždanih stanica i štite mozak od Alzheimerove bolesti.

Kod starijih osoba koje pate od nedostatka vitamina „D“ rizik od Alzheimerove bolesti povećan je do četrdeset posto.

Liječnici preporučuju jesti divlji losos i izbjegavati onaj proizveden u gospodarstvu, a za one koji si ga ne mogu priuštiti ili ga ne vole može se naći prikladna alternativna zamjena od tune i sardine.

Karij (curry)

Ovaj začin u prahu sadrži kemijski element „Kurkumin“ za koji se vjeruje da ima veliku  ulogu u sprječavanju nastanka Alzheimerove bolesti.

Sok od grožđa

Sok od grožđa i crveno vino u umjerenim količinama mogu biti vrlo korisni za očuvanje zdravlja srca i podizanja aktivnosti mozga.

Stručna studija pokazala je da ispijanje jedne čaše grožđanog soka dnevno poboljšava kapacitet memorije i potiče brzo učenje govornih vještina kod sudionika u istraživanju, naročito kod starijih ljudi koji pate od Alzheimerove bolesti.

Također liječnici preporučuju jesti zob, jer sadrži velike količine omega-3 masnih kiselina, folne kiseline, te kalija. Zob je bogat izvor vlakana, smanjuje LDL kolesterol u tijelu i čuva integritet arterija u mozgu.

Alzheimerova udruga slaže se sa tvrdnjom da je sve što je zdravo za srce dobro je i za um!

 

Literatura

  • U.S. Food and drug administration
  • Health.com
  • Objave udruge Alzheimerove bolesti
  • American journal of nutrition health
  • ScienceDaily: Alzheimer’s news

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

MR angiografija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Arterijska hipertenzija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Proljev

Toplina i probava: Koliko je važna hidratacija za zdrav crijevni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUtjecaj ljeta na probavni sustavVisoke temperature, pojačano znojenje, više fizičke aktivnosti i promjene u prehrani tijekom ljeta mogu značajno utjecati na rad našeg probavnog sustava. Mnogi ljudi primjećuju tegobe poput zatvora, nadutosti ili usporene probave upravo u toplijim mjesecima, a jedan od ključnih, ali često zanemarenih razloga jest nedovoljan unos tekućine. Probava ne ovisi samo […]

Antibiotici

Antibiotici

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAntibiotici su lijekovi koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Djeluju tako da uništavaju bakterije ili sprječavaju njihovo razmnožavanje. Ne djeluju protiv virusa (npr. gripe ili prehlade). Antibiotici se koriste u liječenju:• Infekcija dišnog sustava (npr. streptokokna angina, upala pluća)• Mokraćnih infekcija• Kožnih i mekih tkiva• Teških sistemskih infekcija (npr. sepsa) Pravilna primjena antibiotika:• Smanjuje […]

Gripa

Može li stalno trzanje mišića nakon gripe biti znak ozbiljne bolesti poput ALS-a?

Angina

Streptokokna angina kod djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStreptokokna angina, poznata i kao gnojna angina, česta je bakterijska infekcija ždrijela kod djece, uzrokovana najčešće bakterijom Streptococcus pyogenes (β-hemolitički streptokok grupe A). Pravilna dijagnostika i liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija poput reumatske groznice i glomerulonefritisa. Streptokokna angina čini 20–30 % slučajeva faringitisa u dječjoj dobi, osobito u dobi od 5 do 15 godina. […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Možete li mi pomoći objasniti EEG nalaz moje mame?

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Jesu li napadi slabosti, vrtoglavice i smetnje koordinacije znak neurološkog poremećaja?

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]