Epilepsije

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Epilepsija je jedna od najstarijih poznatih bolesti, stari Grcisu je smatrali “svetom bolešću”  a i stari Rimljani su joj također pridavali natprirodno značenje.

Povezivanje epilepsije s demonima i nadnaravnim silama provlači se i kroz kasnije civilizacijske kulture a tek u 19. stoljeću neurolog John Hughlings Jackson konceptom  pretjeranog neurološkog „izbijanja“ kao uzroka za razvoj epileptičkog napadaja postaje začetnikom suvremenog shvaćanja epilepsije kao organske bolesti. Riječ epilepsija vuče korijen iz grčke riječi koja označava „zgrabiti“. Epilepsija je  neurološko stanje koje se odlikuje pojavom paroksizmalnih epizoda poremećene funkcije sive tvari središnjeg živčanog sustava.

Epilepsija je  kronični moždani sindrom različite etiologije koji se očituje u vidu prolaznih poremećaja moždanih funkcija kao posljedica abnormalnog električnog neuronskog izbijanja.

Epidemiologija epilepsije 

Prevalencija epilepsije je 0,7 – 1,6 %, bolest nije vezana za određenu dob, ali se najčešće očituje prije dvadesete godine života. U svijetu danas od epilepsije boluje oko 50-ak milijuna ljudi dok je u Hrvatskoj oko 40-ak tisuća oboljelih.

Etiologija epilepsije 

Klasifikacija epilepsija: 

  • prema uzroku:
    • idiopatska (nepoznat uzrok)
    • simptomatska (poznat uzrok: alkoholizam, meningitis…)prema dobi
  • prema mehanizmu spavanja i budnosti

Međunarodna klasifikacija epilepsija:

  • Parcijalni napadaji (žarišni napadaji) – bez poremećaja svijesti:
    • elementarni (motorni, senzorni, vegetativni, psihički)
    • kompleksni (automatizmi, izolirani poremećaji stanja svijesti te kombinacija)Generalizirani napadaji – karakterizirani gubitkom svijesti:
    • absansi
    • miokloni napadaji
    • klonički napadaji
    • tonički napadaji
    • kloničko – tonički napadaji
    • atonički napadajNeklasificirane epilepsije

Grand mal je najteži kloničko-tonički napadaj. U dijagnostici osim EEG-a koriste i druge dijagnostičke pretrage poput CT mozga ili MR mozga.

Liječenje epilepsija: 

Medikamentozno liječenje epilepsija  

Najvažnije je medikamentno liječenje koje je poboljšalo život i prognozu. Blizu devedeset posto  bolesnika se može uspješno liječiti lijekovima.

Antiepileptički lijekovi (AEL):

  • Barbiturati:
    • Carbamazepin – indikacije: kornpleksni i elementarni žarišni napadaji i
      • grand mal.
      • Oxcarbazepin – indikacije kao za karbamazepin.

       Valproati – indikacije: veliki i mali napadaji, febrilne konvulzije, mioklonizmi, žarišni napadi.

  • Fenitoin -veliki, elementarni, kompleksni žarisni napadaji
  • Etosukcinirnid -indikacije: petit mal
  • Vigabatrin – indikacije: elementarnii kompleksni žarisn napadaji
  • Lamotrigin -indikacije: veliki parcijalni napadaji, rezistentni na druge lijekove
  • Klonazepam -indikacije: svi tipovi epilepsija, najčešće maligni dječje dobi

Kiruško liječenje epilepsija

Primjenjuje se kod epilepsijarezistentnih na lijekove. Provodi se duži niz godina i još uvijek je dvojbena. Danas se koriste nove dijagnostičke metode za bolju lokalizaciju poremećaja. Odnosi se samo žarišne epilepsije s kompleksnom simptomatologijom. Nakon opsežnog neurokiruškog zahvata na mozgu u 30% slučajeva javljaju se epi napadaji.

Novija metoda – vagalna stimulacija. 

Aparat se usađuje ispod ključne kosti i radi 24 sata. Učinkovitost u rezistentnih epilepsija je 20-25%.

Literatura:
Neurologlja: prof.dr. V. Demarin i sur.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2693028373

Život s benignim fascikulacijskim sindromom

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigni fascikulacijski sindrom je neurološko stanje koje prvenstveno karakteriziraju spontani, nevoljni trzaji mišića (fascikulacije) koji se javljaju u različitim dijelovima tijela. Iako trzaji mogu biti trajni i uznemirujući, benigni fascikulacijski sindrom nije povezan s progresivnim oštećenjem živaca ili slabošću mišića na način na koji su to ozbiljne bolesti motornih neurona. Benigni fascikulacijski sindrom može se […]

Neurologija

Što može uzrokovati rasprostranjene mišićne trzaje bez slabosti uz uredne nalaze i kada su potrebne dodatne pretrage?

Neurologija shutterstock_217560982

Benigni fascikulacijski sindrom (BFS)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBenigni fascikulacijski sindrom (BFS) je neurološko stanje karakterizirano upornim trzajima mišića (fascikulacijama). Iako klinički tijek nije progresivan, može uzrokovati značajnu patnju i tjeskobu kod oboljelih, uglavnom zbog sličnosti sa simptomima ozbiljnih neuroloških poremećaja poput bolesti motornih neurona. Što su fascikulacije?Fascikulacije su nevoljne kontrakcije mišićnih vlakana koje su vidljive ispod kože. Nastaju kada se živčana stanica […]

Neurologija

Kako živjeti s afazijom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija shutterstock_238670959

Afazija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Neurologija

Što može uzrokovati ponovni epileptički napadaj nakon dužeg razdoblja bez napadaja unatoč terapiji?