Apneja u snu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Apneja u snu je poremećaj spavanja u kojem se disanje na kratko i učestalo prekida tijekom sna. Osobe koje pate od apneje u snu uskraćene su za kvalitetan san, mogu patiti od nesanice i niza drugih simptoma, kao što su otežana koncentracija, depresija, razdražljivost, seksualna disfunkcija, poteškoće u učenju i pamćenju.

Glavne vrste apneje za vrijeme spavanja su:

1.       Opstruktivna apneja, najčešći je oblik koji se javlja kada se mišići grla opuštaju.

2.       Centralna apneja koja nastaje kada mozak ne šalje odgovarajuće signale mišićima koji kontroliraju disanje.

Opstruktivna apneja u snu

Javlja se kao poljedica opuštanja mišića u stražnjem dijelu grla. Ti mišići podržavaju meko nepce, krajnike i bočne stijenke grla i jezika. Kad se mišići opuštaju, dišni se put sužava ili zatvara prilikom udisaja. Zbog toga ne dolazi dovoljno zraka te se snižava  razina kisika u krvi što ima za posljedicu buđenje iz sna kako bi se ponovo otvorio  dišni put. To je buđenje obično toliko kratko da ga se osoba ne sjeća. Ovaj se obrazac može ponavljati pet do 30 puta tijekom noći i na taj način  smanjuje onemogućava  duboke faze sna.

Centralna apneja

Ovaj manje uobičajeni oblik apneje u snu nastaje kada  mozak ne uspije prenijeti signale mišićima zaduženim za  disanje. Osoba se budi sa nedostatkom daha ili joj je teško zaspati.

Čimbenici rizika

Čimbenici koji povećavaju rizik za pojavu apneje u snu uključuju:

–          Višak kilograma. Pretilost uvelike povećava rizik od apneje u snu. Masne naslage oko vašeg gornjeg dišnog puta mogu ometati disanje.

–          Opseg vrata. Ljudi s debljim vratom mogu imati uže dišne ​​putove.

–          Suženi dišni put. Krajnici ili adenoidi mogu povećati i blokirati dišne ​​putove, posebno kod djece.

–          Muški spol. Muškarci imaju dva do tri puta veću vjerojatnost za apneju u snu u odnosu na žene. No, žene povećavaju rizik ako imaju prekomjernu masu, a čini se da se i njihov rizik povećava nakon menopauze.

–          Životna dob. Apneja u snu pojavljuje se znatno češće kod starijih  osoba.

–          Obiteljska povijest.

–          Korištenje alkohola, sedativa ili sredstava za smirenje. Ove tvari opuštaju mišiće u grlu, što može pogoršati opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja.

–          Pušenje. Pušači imaju tri puta veću vjerojatnost da imaju opstruktivnu apneju u snu u usporedbi s nepušačima.

–          Začepljenost nosa.

–          Poteškoće s disanjem kroz nos – bilo iz anatomskog problema ili alergija.

–          Poremećaji srca. Kongestivno zatajenje srca povećava rizik.

–          Korištenje opiodnih  lijekova protiv bolova. Opioidni lijekovi, osobito oni dugog djelovanja poput metadona, povećavaju rizik od centralne apneje u snu.

–          Moždani udar. Nakon moždanog udara povećava se rizik od centralne apneje u snu.

Simptomi apneje u snu

Znakovi i simptomi opstruktivne i centralne apneje u snu preklapaju se. Najčešći znakovi i simptomi apneje u snu uključuju:

–          Glasno hrkanje

–          Epizode prestanka disanja tijekom spavanja

–          Buđenje sa suhim ustima

–          Jutarnja glavobolja

–          Nesanica

–          Pretjerana dnevna pospanost

–          Smetnje pažnje i razdražljivost kao posljedica nesanice

Komplikacije

Apneja u snu ozbiljno je medicinsko stanje. Komplikacije mogu uključivati:

–          Dnevni umor. Ponavljana buđenja povezana s apnejom u snu onemogućuju normalan, restorativni san, čineći vjerojatnom jaku dnevnu pospanost, umor i razdražljivost. Osobe sa apnejom u snu imaju povećan rizik od nezgoda na motornim vozilima i radnim mjestima.

–          Poteškoća u koncentraciji, potištenost.

–          Visoki krvni tlak ili srčani problemi. Iznenadni pad nivoa kisika u krvi koji nastaju tijekom apneje u snu povećavaju krvni tlak i opterećuju kardiovaskularni sustav. Opstruktivna apneja za vrijeme sna povećava rizik od visokog krvnog tlaka (hipertenzije).

–          Opstruktivna apneja u snu također može povećati rizik od ponovnog srčanog udara, moždanog udara i srčane aritmije.

–          Dijabetes tipa 2. Apneja u snu povećava rizik od pojave inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2.

–          Metabolički sindrom. Ovaj poremećaj, koji uključuje visoki krvni tlak, nenormalne razine kolesterola, visoki šećer u krvi i povećan opseg struka, povezan je s većim rizikom od srčanih bolesti.

Kako možete znati da li bolujete od apneju u snu ?

Procjena se može donijeti na temelju simptoma i povijesti spavanja, za što može  pomoći osoba koja s bolesnikom dijeli krevet ili  domaćinstvo. Kronično hrkanje jasan je pokazatelj apneje u snu i treba je procijeniti liječnik. Ako patite od hrkanja i sumnjate da imate apneju u snu  trebali biste se obratiti svom obiteljskom  liječniku. Ako je potrebno on Vas može uputiti na daljnje pretrage koje  uključuje praćenje preko noći u centru za spavanje.  Testovi za otkrivanje apneje u snu uključuju: polisomnografiju i neke kućne testove.

Životne navike i apneja u snu

U blažim slučajevima apneje u snu ponekad je dovoljno promijeniti načina života. Gubitak viška kilograma  može  olakšati suženje grla. U nekim slučajevima apneja u snu  može se riješiti s gubitkom viška kilograma ali i ponovno se javiti ako se vrati ista masa. Redovito vježbanje može pomoći ublažiti simptome opstruktivne apneje u snu čak i bez gubitka kilograma. Dovoljno je tijekom 30-tak minuta baviti se umjerenom aktivnošću poput šetnje. Izbjegavanje alkohola i određenih lijekova kao što su sredstva za smirenje i tablete za spavanje. Oni opuštaju mišiće u stražnjem dijelu grla, ometajući disanje. Spavanje na boku ili trbuhu, a ne na leđima. Spavanje na leđima može uzrokovati da  se jezik i meko nepce relaksiraju i blokiraju dišni put. Prestanak pušenja također može povoljno djelovati na apneju u snu.

Kako liječiti apneju u snu

Za blaže slučajeve apneje u snu, dovoljna je promjena načina života, kao što su gubitak kilograma ili prestanak pušenja. U slučaju  nosne alergije potrebno je liječiti alergiju.

Ako ove mjere ne poboljšaju znakove i simptome ili ako je apneja umjerena do teška, na raspolaganju je niz drugih tretmana.  Određeni uređaji mogu pomoći u otvaranju blokiranog dišnog puta. U drugim slučajevima može biti potrebna operacija.

Za  umjerenu do tešku apneju u snu  koristi se aparat koji kroz masku isporučuje tlak zraka (Kontinuirani pozitivni tlak dišnih putova – CPAP). Uz CPAP tlak zraka je nešto veći od tlaka iz okolnog zraka i upravo je dovoljan da  otvori gornje prolaze dišnih putova, sprečavajući apneju i hrkanje. Iako je CPAP najčešća i pouzdana metoda liječenja apneje u snu, neki ljudi smatraju da je težak ili neugodan. Neki odustaju od CPAP stroja, ali s praksom većina ljudi se prilagodi.

Apneja u snu je ozbiljno medicinsko stanje koje, ako  se  ne liječi, može izazvati komplikacije u vidu  poremećenog sna, prekomjerne pospanosti tokom dana, razdražljivosti, smetnji pažnje i povećan rizik od nezgoda na motornim vozilima i radnim mjestima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Traumatska ozljeda mozga

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteTraumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Spavanje

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPoremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Apneja u snu

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Nesanica

Poremećaj spavanja

Nesanica

Možete li mi pomoći vezano za moju nesanicu?

Disanje

Sindrom opstruktivne apneje u spavanju – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijagnoza OSAS-a se postavlja na osnovu prisutnih simptoma i znakova bolesti, primjenom određenih upitnika koje ispunjavaju bolesnici, a na osnovu kojih mogu ustanoviti da li imaju rizik od OSA (npr. „Berlinski upitnik“ koji ima 3 kategorije pitanja. Ukoliko su odgovori pozitivni u 2 ili više kategorija, radi se o visokorizičnoj osobi za OSA). U cilju […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Molim Vas tumačenje nalaza MR-a hipofize

Neurologija

Hitni prijem i opća slabost

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]