Apneja u snu

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Apneja u snu je poremećaj spavanja u kojem se disanje na kratko i učestalo prekida tijekom sna. Osobe koje pate od apneje u snu uskraćene su za kvalitetan san, mogu patiti od nesanice i niza drugih simptoma, kao što su otežana koncentracija, depresija, razdražljivost, seksualna disfunkcija, poteškoće u učenju i pamćenju.

Glavne vrste apneje za vrijeme spavanja su:

1.       Opstruktivna apneja, najčešći je oblik koji se javlja kada se mišići grla opuštaju.

2.       Centralna apneja koja nastaje kada mozak ne šalje odgovarajuće signale mišićima koji kontroliraju disanje.

Opstruktivna apneja u snu

Javlja se kao poljedica opuštanja mišića u stražnjem dijelu grla. Ti mišići podržavaju meko nepce, krajnike i bočne stijenke grla i jezika. Kad se mišići opuštaju, dišni se put sužava ili zatvara prilikom udisaja. Zbog toga ne dolazi dovoljno zraka te se snižava  razina kisika u krvi što ima za posljedicu buđenje iz sna kako bi se ponovo otvorio  dišni put. To je buđenje obično toliko kratko da ga se osoba ne sjeća. Ovaj se obrazac može ponavljati pet do 30 puta tijekom noći i na taj način  smanjuje onemogućava  duboke faze sna.

Centralna apneja

Ovaj manje uobičajeni oblik apneje u snu nastaje kada  mozak ne uspije prenijeti signale mišićima zaduženim za  disanje. Osoba se budi sa nedostatkom daha ili joj je teško zaspati.

Čimbenici rizika

Čimbenici koji povećavaju rizik za pojavu apneje u snu uključuju:

–          Višak kilograma. Pretilost uvelike povećava rizik od apneje u snu. Masne naslage oko vašeg gornjeg dišnog puta mogu ometati disanje.

–          Opseg vrata. Ljudi s debljim vratom mogu imati uže dišne ​​putove.

–          Suženi dišni put. Krajnici ili adenoidi mogu povećati i blokirati dišne ​​putove, posebno kod djece.

–          Muški spol. Muškarci imaju dva do tri puta veću vjerojatnost za apneju u snu u odnosu na žene. No, žene povećavaju rizik ako imaju prekomjernu masu, a čini se da se i njihov rizik povećava nakon menopauze.

–          Životna dob. Apneja u snu pojavljuje se znatno češće kod starijih  osoba.

–          Obiteljska povijest.

–          Korištenje alkohola, sedativa ili sredstava za smirenje. Ove tvari opuštaju mišiće u grlu, što može pogoršati opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja.

–          Pušenje. Pušači imaju tri puta veću vjerojatnost da imaju opstruktivnu apneju u snu u usporedbi s nepušačima.

–          Začepljenost nosa.

–          Poteškoće s disanjem kroz nos – bilo iz anatomskog problema ili alergija.

–          Poremećaji srca. Kongestivno zatajenje srca povećava rizik.

–          Korištenje opiodnih  lijekova protiv bolova. Opioidni lijekovi, osobito oni dugog djelovanja poput metadona, povećavaju rizik od centralne apneje u snu.

–          Moždani udar. Nakon moždanog udara povećava se rizik od centralne apneje u snu.

Simptomi apneje u snu

Znakovi i simptomi opstruktivne i centralne apneje u snu preklapaju se. Najčešći znakovi i simptomi apneje u snu uključuju:

–          Glasno hrkanje

–          Epizode prestanka disanja tijekom spavanja

–          Buđenje sa suhim ustima

–          Jutarnja glavobolja

–          Nesanica

–          Pretjerana dnevna pospanost

–          Smetnje pažnje i razdražljivost kao posljedica nesanice

Komplikacije

Apneja u snu ozbiljno je medicinsko stanje. Komplikacije mogu uključivati:

–          Dnevni umor. Ponavljana buđenja povezana s apnejom u snu onemogućuju normalan, restorativni san, čineći vjerojatnom jaku dnevnu pospanost, umor i razdražljivost. Osobe sa apnejom u snu imaju povećan rizik od nezgoda na motornim vozilima i radnim mjestima.

–          Poteškoća u koncentraciji, potištenost.

–          Visoki krvni tlak ili srčani problemi. Iznenadni pad nivoa kisika u krvi koji nastaju tijekom apneje u snu povećavaju krvni tlak i opterećuju kardiovaskularni sustav. Opstruktivna apneja za vrijeme sna povećava rizik od visokog krvnog tlaka (hipertenzije).

–          Opstruktivna apneja u snu također može povećati rizik od ponovnog srčanog udara, moždanog udara i srčane aritmije.

–          Dijabetes tipa 2. Apneja u snu povećava rizik od pojave inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2.

–          Metabolički sindrom. Ovaj poremećaj, koji uključuje visoki krvni tlak, nenormalne razine kolesterola, visoki šećer u krvi i povećan opseg struka, povezan je s većim rizikom od srčanih bolesti.

Kako možete znati da li bolujete od apneju u snu ?

Procjena se može donijeti na temelju simptoma i povijesti spavanja, za što može  pomoći osoba koja s bolesnikom dijeli krevet ili  domaćinstvo. Kronično hrkanje jasan je pokazatelj apneje u snu i treba je procijeniti liječnik. Ako patite od hrkanja i sumnjate da imate apneju u snu  trebali biste se obratiti svom obiteljskom  liječniku. Ako je potrebno on Vas može uputiti na daljnje pretrage koje  uključuje praćenje preko noći u centru za spavanje.  Testovi za otkrivanje apneje u snu uključuju: polisomnografiju i neke kućne testove.

Životne navike i apneja u snu

U blažim slučajevima apneje u snu ponekad je dovoljno promijeniti načina života. Gubitak viška kilograma  može  olakšati suženje grla. U nekim slučajevima apneja u snu  može se riješiti s gubitkom viška kilograma ali i ponovno se javiti ako se vrati ista masa. Redovito vježbanje može pomoći ublažiti simptome opstruktivne apneje u snu čak i bez gubitka kilograma. Dovoljno je tijekom 30-tak minuta baviti se umjerenom aktivnošću poput šetnje. Izbjegavanje alkohola i određenih lijekova kao što su sredstva za smirenje i tablete za spavanje. Oni opuštaju mišiće u stražnjem dijelu grla, ometajući disanje. Spavanje na boku ili trbuhu, a ne na leđima. Spavanje na leđima može uzrokovati da  se jezik i meko nepce relaksiraju i blokiraju dišni put. Prestanak pušenja također može povoljno djelovati na apneju u snu.

Kako liječiti apneju u snu

Za blaže slučajeve apneje u snu, dovoljna je promjena načina života, kao što su gubitak kilograma ili prestanak pušenja. U slučaju  nosne alergije potrebno je liječiti alergiju.

Ako ove mjere ne poboljšaju znakove i simptome ili ako je apneja umjerena do teška, na raspolaganju je niz drugih tretmana.  Određeni uređaji mogu pomoći u otvaranju blokiranog dišnog puta. U drugim slučajevima može biti potrebna operacija.

Za  umjerenu do tešku apneju u snu  koristi se aparat koji kroz masku isporučuje tlak zraka (Kontinuirani pozitivni tlak dišnih putova – CPAP). Uz CPAP tlak zraka je nešto veći od tlaka iz okolnog zraka i upravo je dovoljan da  otvori gornje prolaze dišnih putova, sprečavajući apneju i hrkanje. Iako je CPAP najčešća i pouzdana metoda liječenja apneje u snu, neki ljudi smatraju da je težak ili neugodan. Neki odustaju od CPAP stroja, ali s praksom većina ljudi se prilagodi.

Apneja u snu je ozbiljno medicinsko stanje koje, ako  se  ne liječi, može izazvati komplikacije u vidu  poremećenog sna, prekomjerne pospanosti tokom dana, razdražljivosti, smetnji pažnje i povećan rizik od nezgoda na motornim vozilima i radnim mjestima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Traumatska ozljeda mozga

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Kardiovaskularno zdravlje

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Nesanica

Poremećaj spavanja

San

Sindrom opstruktivne apneje u spavanju – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Dijagnoza OSAS-a se postavlja na osnovu prisutnih simptoma i znakova bolesti, primjenom određenih upitnika koje ispunjavaju bolesnici, a na osnovu kojih mogu ustanoviti da li imaju rizik od OSA (npr. „Berlinski upitnik“ koji ima 3 kategorije pitanja. Ukoliko su odgovori pozitivni u 2 ili više kategorija, radi se o visokorizičnoj osobi za OSA). U cilju […]

Nesanica

Možete li mi pomoći vezano za moju nesanicu?

Iz iste kategorije

Neurologija

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Nalaz MR na hipofizi

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?