Sekundarna prevencija ishemijske bolesti srca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Sekundarna prevencija ishemijske bolesti srca podrazumijeva niz mjera i postupaka kojima je cilj uklanjanje čimbenika rizika za ishemijsku bolest srca.

Mjere sekundarne prevencije provode se u bolesnika nakon preboljelog kardiovaskularnog incidenta. U ovu skupinu bolesnika ubrajamo one koji su liječeni radi akutnog infarkta srca, nestabilne angine pektoris, stabilne angine pektoris, kardijalne dekompenzacije i/ili srčane aritmije uslijed ishemijske bolesti srca ili su imali kardiokirurški zahvat premoštenja koronarnih arterija. Višegodišnjim prospektivnim epidemiološkim istraživanjima otkrivena su obilježja i osobitosti kao pokazatelji veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Ova obilježja poznata su kao čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti, a dijelimo ih na uklonjive i na neuklonjive.

U neuklonjive čimbenike rizika ubrajamo: spol, dob i nasljeđe odnosnopozitivnu obiteljsku anamnezu za kardiovaskularne bolesti. U uklonjive čimbenike rizika spadaju: povišene masnoće u krvi, pušenje cigareta, povišeni krvni tlak, šećerna bolest, nedostatna tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna težina i stres. Sve njih možemo ukloniti promjenom načina života, pravilnom prehranom i uzimanjem lijekova uz redovitu liječničku kontrolu. Danas su nam na raspolaganju učinkoviti lijekovi za liječenje povišenih masnoća u krvi, povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti.

 Ciljevi liječenja su dostignuće ciljnih vrijednosti krvnoga tlaka, masnoća u krvi i glukoze u krvi. Što se tiče povišenih masnoća u krvi poznato je da oko 80% bolesnika nakon infarkta srca uzima lijekove za snižavanje masnoća u krvi. S druge strane brojna istraživanja pokazuju da samo oko 50% bolesnika postigne ciljne vrijednosti masnoća u krvi. Pitanje je zašto je to tako ? Razlozi su vjerojatno višestruki, kao što su nepravilna  prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost, neredovito uzimanje lijekova, a možda i propisivanje premale doze lijeka u jednog dijela bolesnika. U sekundarnoj prevenciji ishemijske bolesti srca ciljna vrijednost ukupnog kolesterola je 4,5 mmol/L ili manje, LDL kolesterola 2,5 mmol/L ili manje, HDL kolesterola 1,0 mmol/L ili više za muškarce i l,2 mmol/L ili više za žene, a triglicerida 1,7 mmol/L ili manje. Ciljna vrijednost krvnog tlaka za nedijabetičare je niže od 140/90 mmHg, a za dijabetičare je niže od 130/80 mmHg. Ciljevi sekundarne prevencije jesu uklanjanje čimbenika rizika. Ako uklonimo uklonjive čimbenike rizika smanjujemo rizik od ponovnog nastanka kardiovaskularnog incidenta. Na taj način smanjujemo posljedice i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti. U provođenju mjera sekundarne prevencije kardiovskularnih bolesti vrlo je važna suradnja između bolesnika i tima zdravstvenih djelatnika. Također je važna edukacija bolesnika o čimbenicima rizika kao i motivacija bolesnika i ustrajnost u promjeni loših životnih navika kao što su pušenje cigareta, te tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana koje dovode do prekomjerne tjelesne težine.

Samo zajedničkim radom i naporima bolesnika i zdravstvenih djelatnika u bolnicama i u domovima zdravlja mogu se učinkovito provoditi mjere sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti. Na taj načim moguće je značajno smanjiti rizik za nove kardiovaskularne događaje, a time i smanjiti smrtnost i invalidnost, a poboljšati kvalitetu života kardiovaskularnih bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]