Učinkoviti lijekovi za smanjenje simptoma angine pektoris su nitrati, beta-blokatori, ranolazin, nikorandil, blokatori kalcijskih kanala, ivabradin i trimetazidin.
Nitrati brzo i učinkovito prekidaju simptome angine pektoris. Oni dovode do vazodilatacije tj. proširenja epikardnih koronarnih arterija i do smanjenja potrošnje kisika u miokardu. Nitrati preko dušikova oksida poboljšavaju funkciju endotela, a koja je značajno oštećena kod dijabetičara. Nitrati također utječu na redistribuciju koronarnog protoka krvi od područja s normalnom perfuzijom prema područjima s ishemijom miokarda.
Nitrate dijelimo na kratkodjelujuće i na dugodjelujuće. Kratkodjelujući nitrati primjenjuju se sublingvalno, a počinju djelovati već nakon 1-3 minute. Dugodjelujući nitrati imaju produženo djelovanje trajanja od 12-24 sata. Nitrati se mogu koristiti i profilaktički kod stanja u kojih očekujemo simptome angine npr. pri tjelesnom naporu, emocionalnom stresu, kod izlaganja hladnoći i nakonkonzumiranja obilnijeg obroka hrane. Nikoradnil također spada u lijekove koji smanjuju simptome angine pektoris. Ovaj lijek poboljšava fukciju miokarda tijekom ishemije. Rezultati studije IONA pokazali su značajno smanjenje neželjenih koronarnih događaja, zatim smanjenje hospitalizacija zbog boli u prsima, infarkta miokarda i kardiovaskularne smrtnosti za 17%.
Beta-blokatori smanjuju frekvenciju srca, krvni tlak i potrošnju kisika u miokardu. Imaju i dodatni učinak u produljenju dijastole što dovodi do povećanja koronarnog protoka i perfuzije miokarda. Rezultati pokazuju i koristi beta-blokatora kod bolesnika nakon infarkta miokarda sa zatajenjem srca. Beta-blokatori poboljšavaju prognozu bolesnika nakon infarkta miokarda sa šećernom bolešću smanjenjem broja reinfarkta tj. ponovnog infarkta miokarda, iznenadne smrti i ventrikulskih aritmija. Međutim, neki beta-blokatori starije generacije povećavaju inzulinsku rezistenciju te mogu maskirati hipoglikemiju. Beta-blokatori novije generacije, koji imaju vazodilatacijski učinak kao što su karvedilol, labetalol i nebivolol imaju bolji učinak na glukometabolički profil. Blokatori kalcijskih kanala učinkoviti su u liječenju angine pektoris. Svojim učinkom blokiranja ulaska iona kalcija u pojedine strukture miokarda i stijenke krvnih žila dovode do relaksacije glatkih mišićnih stanica i vazodilatacije perifernih i koronarnih arterija. Nuspojava ovih lijekova je povećanje frekvencije srca.
Ranolazin je antianginozni lijek koji djeluje na patološki proces već u ranom stadiju ishemije miokarda i na taj način blokira kaskadni proces štetnih posljedica. Lijek djeluje inhibicijski na sarkoplazmatske kasne natrijske kanale. Dodatni mu je učinak poboljšanje kontrole glikemije. Ranolazin nema učinka na frekvenciju srca i na arterijski krvni tlak. U nekoliko studija ispitivana je učinkovitost ranolazina kao antianginoznog i antiishemijskog lijeka. Najpoznatije studije su MARISA, CARISA, TERISA i MERLIN-TIMI 36. Rezultati studija pokazuju veću korist za bolesnike dijabetičare koji imaju povišene vrijednosti HbA1c. Učinak ranolazina je i poboljšanje funkcije endotela kod dijabetičara s izraženijom koronarnom bolešću. Ranolazin smanjuje učestalost i trajanje anginoznih bolova i značajno poboljšava kvalitetu života bolesnika.
Ivabradin je antianginozni lijek koji smanjuje frekvenciju srca. Indiciran je u bolesnika s kroničnom anginom pektoris kod kojih je kontraindiciran beta-blokator ili ga ne podnose. Može se i kombinirati s beta-blokatorom u onim slučajevima kada se optimalnom dozom beta-blokatora ne postiže smanjenje frekvencije srca ispod 70/min, poglavito kod bolesnika s disfunkcijom lijeve klijetke. Povišena frekvencija srca povezana je s lošijim ishodom bolesnika sa šećernom bolešću, te nam je cilj terapije smanjenje frekvencije srca.
Trimetazidin je noviji lijek koji inhibira enzim mitohondrija miokarda i na taj način djeluje na metabolizam stanica miokarda i poboljašva njegovu funkciju. U monoterapiji ili u kombinaciji s drugim lijekovima povećava toleranciju napora i smanjuje učestalost anginoznih bolova. Trimetazidin nema učinka na frekvenciju srca niti na arterijski krvni tlak. Na kraju umjesto zaključka najava novog članka o prevenciji neželjenih kardiovaskularnih događaja, promjenama loših životnih navika i revaskularizaciji miokarda kod bolesnika sa šećernom bolešću tip 2 i anginom pektoris.
23.12.2015
