Personalizirana kardiologija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Personalizirana kardiologija je personalizirani pristup kardiovaskularnim bolestima (KVB) koji koristi principe personalizirane medicine, a podrazumijeva izbor najboljeg liječenja bolesnika uzimajući u obzir nasljedne i okolišne čimbenike koji mogu utjecati na terapiju.

KVB-i su multifaktorijalne, te je njihov mehanizam nastanka ponekad veoma složen,  te je često teško postići ciljanu terapiju. Prilikom liječenja svakog kardiovaskularnog bolesnika neophodan je individualni pristup. Najučinkovitije liječenje će biti ono gdje liječimo uzrok, a ne simptome bolesti. Važno je kod svakog bolesnika ustanoviti uzročne čimbenike.

Genomika i proteomika su tehnologije koje olakšavaju razvoj personalizirane medicine. Personalizirana medicina integrira nove biotehnologije u poboljšanju razumijevanja patofiziologije bolesti, njezinim upravljanjem. U kardiologije se koriste brojne slikovne dijagnostičke metode (CT, MR, PET, koronarografija, scintigrafija srca), ali i neke nove tehnologije (robotika, 3D print) u svrhu individualiziranog pristupa.

Određivanje različitih biomarkera pomaže u identifikaciji osoba s povećanim kardiovaskularnim rizikom, diagnozi KVB-i, praćenju učinka terapije i regresije bolesti (npr.troponin, NTproBNP). Sve se više identificira novih biomarkera koje pomažu u personaliziranoj terapiji KVB-i.

 Kod nekih KVB-i koje mogu dovesti do nagle smrti snažna je genetska podloga bolesti (npr. hipertrofična kardiomiopatija, Brugada sindrom). Stoga je u svrhu dijagnoze važna molekularna dijagnostika, odnosno molekularna genetika. Rezultati genetskog ispitivanja pružaju podatke za najoptimalniji pristup liječenju nasljednih KVB-i. Genotipizacija je važna i kod osoba s nasljednim sklonostima KVB-ima kod kojih je neophodna rana prevencija jer spadaju u skupinu visokorizičnih bolesnika. Faramkogenomika/farmakogenetika se razvila u svrhu personaliziranog liječenja. Mnogobrojni su primjeri gdje je ona važna: zatajenje srca, arterijska hipertenzija, ishemijska bolest srca. U liječenju KVB-i kod svakog bolesnika treba uzeti u obzir nekoliko čimbenika: dob, rasa, komorbiditeti, lijekovi, bubrežna i jetrena funkcija. Odgovor na terapiju lijekovima je različit kod pojedinih bolesnika, a djelomično je uvjetovan genima. Farmakogenetikom možemo identificirati gene koji su odgovorni za različite individualne odgovore na primjenu kardiovaskularnih lijekova, kao i vanjske čimbenike koji na njih utječu. Genska analiza daje podatke o tome kakav odgovor na terapiju određenim lijekom možemo očekivati. Takva ispitivanja često su potrebna prilikom terapije varfarinom, statinima.

Personalizirana kardiologija je nužnost i očekuje se njezin daljnji razvoj u svrhu prevencije, dijagnostike i liječenja KVB-i.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija

Je li Holter EKG s povremenim ekstrasistolama razlog za zabrinutost?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Jesu li niski otkucaji srca u mirovanju normalni?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]