Personalizirana kardiologija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Personalizirana kardiologija je personalizirani pristup kardiovaskularnim bolestima (KVB) koji koristi principe personalizirane medicine, a podrazumijeva izbor najboljeg liječenja bolesnika uzimajući u obzir nasljedne i okolišne čimbenike koji mogu utjecati na terapiju.

KVB-i su multifaktorijalne, te je njihov mehanizam nastanka ponekad veoma složen,  te je često teško postići ciljanu terapiju. Prilikom liječenja svakog kardiovaskularnog bolesnika neophodan je individualni pristup. Najučinkovitije liječenje će biti ono gdje liječimo uzrok, a ne simptome bolesti. Važno je kod svakog bolesnika ustanoviti uzročne čimbenike.

Genomika i proteomika su tehnologije koje olakšavaju razvoj personalizirane medicine. Personalizirana medicina integrira nove biotehnologije u poboljšanju razumijevanja patofiziologije bolesti, njezinim upravljanjem. U kardiologije se koriste brojne slikovne dijagnostičke metode (CT, MR, PET, koronarografija, scintigrafija srca), ali i neke nove tehnologije (robotika, 3D print) u svrhu individualiziranog pristupa.

Određivanje različitih biomarkera pomaže u identifikaciji osoba s povećanim kardiovaskularnim rizikom, diagnozi KVB-i, praćenju učinka terapije i regresije bolesti (npr.troponin, NTproBNP). Sve se više identificira novih biomarkera koje pomažu u personaliziranoj terapiji KVB-i.

 Kod nekih KVB-i koje mogu dovesti do nagle smrti snažna je genetska podloga bolesti (npr. hipertrofična kardiomiopatija, Brugada sindrom). Stoga je u svrhu dijagnoze važna molekularna dijagnostika, odnosno molekularna genetika. Rezultati genetskog ispitivanja pružaju podatke za najoptimalniji pristup liječenju nasljednih KVB-i. Genotipizacija je važna i kod osoba s nasljednim sklonostima KVB-ima kod kojih je neophodna rana prevencija jer spadaju u skupinu visokorizičnih bolesnika. Faramkogenomika/farmakogenetika se razvila u svrhu personaliziranog liječenja. Mnogobrojni su primjeri gdje je ona važna: zatajenje srca, arterijska hipertenzija, ishemijska bolest srca. U liječenju KVB-i kod svakog bolesnika treba uzeti u obzir nekoliko čimbenika: dob, rasa, komorbiditeti, lijekovi, bubrežna i jetrena funkcija. Odgovor na terapiju lijekovima je različit kod pojedinih bolesnika, a djelomično je uvjetovan genima. Farmakogenetikom možemo identificirati gene koji su odgovorni za različite individualne odgovore na primjenu kardiovaskularnih lijekova, kao i vanjske čimbenike koji na njih utječu. Genska analiza daje podatke o tome kakav odgovor na terapiju određenim lijekom možemo očekivati. Takva ispitivanja često su potrebna prilikom terapije varfarinom, statinima.

Personalizirana kardiologija je nužnost i očekuje se njezin daljnji razvoj u svrhu prevencije, dijagnostike i liječenja KVB-i.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]