Personalizirana kardiologija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Personalizirana kardiologija je personalizirani pristup kardiovaskularnim bolestima (KVB) koji koristi principe personalizirane medicine, a podrazumijeva izbor najboljeg liječenja bolesnika uzimajući u obzir nasljedne i okolišne čimbenike koji mogu utjecati na terapiju.

KVB-i su multifaktorijalne, te je njihov mehanizam nastanka ponekad veoma složen,  te je često teško postići ciljanu terapiju. Prilikom liječenja svakog kardiovaskularnog bolesnika neophodan je individualni pristup. Najučinkovitije liječenje će biti ono gdje liječimo uzrok, a ne simptome bolesti. Važno je kod svakog bolesnika ustanoviti uzročne čimbenike.

Genomika i proteomika su tehnologije koje olakšavaju razvoj personalizirane medicine. Personalizirana medicina integrira nove biotehnologije u poboljšanju razumijevanja patofiziologije bolesti, njezinim upravljanjem. U kardiologije se koriste brojne slikovne dijagnostičke metode (CT, MR, PET, koronarografija, scintigrafija srca), ali i neke nove tehnologije (robotika, 3D print) u svrhu individualiziranog pristupa.

Određivanje različitih biomarkera pomaže u identifikaciji osoba s povećanim kardiovaskularnim rizikom, diagnozi KVB-i, praćenju učinka terapije i regresije bolesti (npr.troponin, NTproBNP). Sve se više identificira novih biomarkera koje pomažu u personaliziranoj terapiji KVB-i.

 Kod nekih KVB-i koje mogu dovesti do nagle smrti snažna je genetska podloga bolesti (npr. hipertrofična kardiomiopatija, Brugada sindrom). Stoga je u svrhu dijagnoze važna molekularna dijagnostika, odnosno molekularna genetika. Rezultati genetskog ispitivanja pružaju podatke za najoptimalniji pristup liječenju nasljednih KVB-i. Genotipizacija je važna i kod osoba s nasljednim sklonostima KVB-ima kod kojih je neophodna rana prevencija jer spadaju u skupinu visokorizičnih bolesnika. Faramkogenomika/farmakogenetika se razvila u svrhu personaliziranog liječenja. Mnogobrojni su primjeri gdje je ona važna: zatajenje srca, arterijska hipertenzija, ishemijska bolest srca. U liječenju KVB-i kod svakog bolesnika treba uzeti u obzir nekoliko čimbenika: dob, rasa, komorbiditeti, lijekovi, bubrežna i jetrena funkcija. Odgovor na terapiju lijekovima je različit kod pojedinih bolesnika, a djelomično je uvjetovan genima. Farmakogenetikom možemo identificirati gene koji su odgovorni za različite individualne odgovore na primjenu kardiovaskularnih lijekova, kao i vanjske čimbenike koji na njih utječu. Genska analiza daje podatke o tome kakav odgovor na terapiju određenim lijekom možemo očekivati. Takva ispitivanja često su potrebna prilikom terapije varfarinom, statinima.

Personalizirana kardiologija je nužnost i očekuje se njezin daljnji razvoj u svrhu prevencije, dijagnostike i liječenja KVB-i.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Fibrilacija atrija i vježbanje – što mi savjetujete?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Kome se obratiti ako mi se nakuplja tekućina u nogama?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]