Detekcija fibrilacije atrija u starijih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Otkrivanje fibrilacije atrija u starijih bolesnika važno je u smanjenju rizika za nastanak moždanog udara. Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca.

Otkrivanje fibrilacije atrija u starijih bolesnika važno je u smanjenju rizika za nastanak moždanog udara. Fibrilacija atrija najčešća je aritmija srca. Prema literaturnim podacima učestalost fibrilacije atrija je oko 0,5 – 1% , a ima i studija koje nalaze učestalost 1,5-2% u općoj populaciji. Rezultati studije Stroke Stopa koja je provedena u Švedskoj pokazuju da je preventivnim pregledima starijih bolesnika ustanovljena fibrilacija atrija u 11% ispitanika. Uvođenjem antikoagulantne terapije smanjuje se incidencija moždanog udara i do 70%.

Poznato je da fibrilacija atrija koja se ne liječi predstavlja vrlo visoki rizik nastanka tromboembolijskih događaja. Osobe koje imaju fibrilaciju atrija, a ne uzimaju lijekove ne mogu biti svjesni koliko je fibrilacija atrija opasna bolest. Rezultati navedene studije pokazuju da stariji bolesnici imaju veliku korist od preventivnih pregleda. Koristi su u otkrivanju fibrilacije atrija, liječenju ove aritmije i smanjenju rizika nastanka moždanog udara. U studiju Stroke Stop bilo je uključeno 25 000 bolesnika u dobi 75-76 godina. Za otkrivanje fibrilacije atrija korišten je uređaj za snimanje EKG u trajanju od jedne minute svakog dana tijekom 2 tjedna. Fibrilacija atrija ustanovljena je u 11% bolesnika. Važan je podatak da je u 3% bolesnika ranije ustanovljena fribrilacija tarija, a 2% ispitanika imalo je podatak u anamnezi o fibrilaciji atrija, ali su bili bez terapije. Godišnja incidencija moždanog udara kod bolesnika s fibrilacijom atrija je 4,5%. Nakon uvođenja antikoagulantne terapije godišnja incidencija moždanog udara smanjuje se na 1,4%.

U članku kojeg sam nedavno napisao već sam naveo da fibrilacija atrija može biti asimptomatska, kao subklinička tako da bolesnik često ne traži liječničku pomoć. Ovaj podatak je potrebno ponovno istaknuti jer upravo ovi bolesnici imaju najviše koristi od preventivnih pregleda. Nakon otkrivanja ove aritmije srca započeti ćemo liječenje i na taj način značajno smanjiti rizik nastanka moždanog udara ili drugih tromboembolijskih događaja. Autori studije Stroke Stop navode da je fibrilacija atrija asimptomatska u oko jedne trećine bolesnika, ali mišljenja su da je prevalencija sigurno i veća. Autori također navode da je rizik nastanka moždanog udara pet puta veći u bolesnika s fibrilacijom atrija nego u osoba koje su u sinusnom ritmu.

Rezultati studije ohrabrujući su i puni nade za uštedu sredstava za prevenciju moždanog udara. Prevencija moždanog udara sigurno je opravdana što se tiče troškova za preventivne preglede otkrivanja fibrilacije atrija. Vjerojatno je korisna i prihvatljiva strategija preventivnih pregleda za otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija bolesnika starije dobi. U zaključku želim naglasiti da rezultati studije Stroke Stop imaju veliki klinički značaj, a pokazali su korisnost preventivnih pregleda starijih bolesnika. Otkrivanjem fibrilacije atrija i uvođenjem antikoagulantne terapije smanjujemo rizik nastanka moždanog udara za gotovo 70% u starijih bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Spavanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Testis

Nespušteni testis

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Testisi se, tijekom embrionalnog razvoja, stvaraju u retroperitoneumu i to u visini bubrega. Slijedi proces spuštanja testisa, (lat. – descensus testis) na njihovo mjesto u mošnjama (lat. – scrotum). To spuštanje se odvija krajem osmog mjeseca embrionalnog (intrauterinog) razvoja kada se testisi trebaju spustiti u skrotum tako da se muška beba rodi s oba testisa […]

Urin

Derivacija urina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ovdje ćemo navesti neke podatke općenito o značenju pojma derivacije urina kao i kirurškim mogućnostima njezine izvedbe. Pojam derivacije urina načelno označava izvođenje mokraćnog sustava na neko neprirodno mjesto pa je iz toga jasno da je kirurški postupak derivacije urina gotovo uvijek nužda, a ne izbor. Sam način izvedbe derivacije možda dijelom može biti izbor […]

ZS

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Inzulinska rezistencija

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]