Deset osnovnih principa upravljanja prirođenim srčanim bolestima kod odraslih

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Europsko kardiološko društvo prošle godine je uvelo 10 osnovnih principa kardiološkog praćenja bolesnika sa prirođenom srčanom bolesti (PSB) u odrasloj dobi:

1.    Svi bolesnici s PSB-om u odrasloj dobi trebaju biti pregledani u specijalističkom kardiološkom centru koji je specijaliziran za PSB u odraslih. Radi se o multidisciplinarnim timovima koji su specijalizirani za PSB u odraslih u takvom centru i oni određuju dalje potrebnu razinu zdravstvene skrbi svakog pojedinca ovisno o njegovoj bolesti.

–        posebna  skrb u specijaliziranom kardiološkom centru

–        zajednička, kombinirana skrb između specijaliziranog centra i opće kardiološke službe

–        skrb u nespecijaliziranim (općim) kardiološkim centrima ili ordinacijama, a kad je potrebno, tada treba uputiti bolesnika u specijalizirani kardiološki centar

Svakom bolesniku pojedinačno se određuju vremenski intervali kontrola.

2.    Osnovna slikovna metoda praćenja bolesnika s PSB-om  u odrasloj dobi je ehokardiografija (ultrazvuk s kolor doplerom srca). Često je potrebno učiniti i magnetnu rezonancu ili kompjuteriziranu tomografiju srca. Te su slikovne metode osobito korisne u određivanju volumena klijetki, plućne regurgitacije, plućne cirkulacije, arteriovenskih malformacija, različitih tvorbi unutar srčanih šupljina ili izvan srca, cirkulacije mokarda…

3.    Ispitivanje kardiopulmonalnog kapaciteta.

4.    Kateterizacija  srca kod bolesnika sa znakovima plućne hipertenzije (procjenjuje se vaskularni otpor).

5.    Intervencijska kateterizacija srca s ciljem zatvaranja defekata srčanih pregrada (između pretklijetki, klijetki), balonske valvuloplastike (npr. stenoza pulmonalne valvule), postavljanja stenta (npr. koarktacija aorte, stenoza drugih arterija).

6.    Kod bolesnika s PSB-om u odrasloj dobi često su prisutni različiti oblici poremećaja srčanog ritma, poremećaji srčanog provođenja i moguća je pojava nagle srčane smrti. Zbog toga su česti invazivni zahvati u cilju liječenja tih poremećaja i sprječavanja nagle srčane smrti: kateterizacija srca (ablacija aritmogenih žarišta), implantacija kardioverter defibrilatora, implantacija elektrostimulatora srca.

7.    Najčešći uzrok smrti bolesnika s PSB-om u odrasloj dobi je srčano zatajenje. U svrhu sprječavanja srčanog zatajenja i njegovog liječenja koristi se kataterizacija srca, kirurške intervencije, medikamentozna terapija.

8.    Kod bolesnika s PSB-om u odrasloj dobi važna je procjena plućne hipertenzije, osobito kod trudnica, te prije invazivne ili kirurške intervencije na srcu.

9.    Prije trudnoće važno je genetsko savjetovanje bolesnica s PSB-om. Potrebno je također procijeniti individualni rizik od trudnoće i poroda. Većina bolesnica s PSB-om dobro podnosi trudnoću.

10. Svako pogoršanje ili pojavu komplikacija kod bolesnika s PSB-om treba čim prije uočiti i pravodobno liječiti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija

Može li tlak u crijevu tijekom kolonoskopije predstavljati rizik za aneurizmu aorte?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Je li opasno ako krvni tlak postane prenizak nakon uvođenja nove terapije za hipertenziju i treba li terapiju prilagoditi prije pregleda kardiologa?