Deset osnovnih principa upravljanja prirođenim srčanim bolestima kod odraslih

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Europsko kardiološko društvo prošle godine je uvelo 10 osnovnih principa kardiološkog praćenja bolesnika sa prirođenom srčanom bolesti (PSB) u odrasloj dobi:

1.    Svi bolesnici s PSB-om u odrasloj dobi trebaju biti pregledani u specijalističkom kardiološkom centru koji je specijaliziran za PSB u odraslih. Radi se o multidisciplinarnim timovima koji su specijalizirani za PSB u odraslih u takvom centru i oni određuju dalje potrebnu razinu zdravstvene skrbi svakog pojedinca ovisno o njegovoj bolesti.

–        posebna  skrb u specijaliziranom kardiološkom centru

–        zajednička, kombinirana skrb između specijaliziranog centra i opće kardiološke službe

–        skrb u nespecijaliziranim (općim) kardiološkim centrima ili ordinacijama, a kad je potrebno, tada treba uputiti bolesnika u specijalizirani kardiološki centar

Svakom bolesniku pojedinačno se određuju vremenski intervali kontrola.

2.    Osnovna slikovna metoda praćenja bolesnika s PSB-om  u odrasloj dobi je ehokardiografija (ultrazvuk s kolor doplerom srca). Često je potrebno učiniti i magnetnu rezonancu ili kompjuteriziranu tomografiju srca. Te su slikovne metode osobito korisne u određivanju volumena klijetki, plućne regurgitacije, plućne cirkulacije, arteriovenskih malformacija, različitih tvorbi unutar srčanih šupljina ili izvan srca, cirkulacije mokarda…

3.    Ispitivanje kardiopulmonalnog kapaciteta.

4.    Kateterizacija  srca kod bolesnika sa znakovima plućne hipertenzije (procjenjuje se vaskularni otpor).

5.    Intervencijska kateterizacija srca s ciljem zatvaranja defekata srčanih pregrada (između pretklijetki, klijetki), balonske valvuloplastike (npr. stenoza pulmonalne valvule), postavljanja stenta (npr. koarktacija aorte, stenoza drugih arterija).

6.    Kod bolesnika s PSB-om u odrasloj dobi često su prisutni različiti oblici poremećaja srčanog ritma, poremećaji srčanog provođenja i moguća je pojava nagle srčane smrti. Zbog toga su česti invazivni zahvati u cilju liječenja tih poremećaja i sprječavanja nagle srčane smrti: kateterizacija srca (ablacija aritmogenih žarišta), implantacija kardioverter defibrilatora, implantacija elektrostimulatora srca.

7.    Najčešći uzrok smrti bolesnika s PSB-om u odrasloj dobi je srčano zatajenje. U svrhu sprječavanja srčanog zatajenja i njegovog liječenja koristi se kataterizacija srca, kirurške intervencije, medikamentozna terapija.

8.    Kod bolesnika s PSB-om u odrasloj dobi važna je procjena plućne hipertenzije, osobito kod trudnica, te prije invazivne ili kirurške intervencije na srcu.

9.    Prije trudnoće važno je genetsko savjetovanje bolesnica s PSB-om. Potrebno je također procijeniti individualni rizik od trudnoće i poroda. Većina bolesnica s PSB-om dobro podnosi trudnoću.

10. Svako pogoršanje ili pojavu komplikacija kod bolesnika s PSB-om treba čim prije uočiti i pravodobno liječiti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Umor i nesanica – koje pretrage trebam napraviti?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]