Većina simptoma whiplasha se razvije unutar 24h, a prvi je obično osjećaj zakočenosti u vratu. Osim zakočenosti, najčešći simptomi uključuju bol u vratu, umor, te pogoršanje tegoba pri pokretima vratom.
Bol se često širi u mišiće trapezijuse koji povezuju vratnu i prsnu kralježnicu s ramenima, te u mišiće između lopatica, kao i u zatiljak glave. Učestale tegobe ovih bolesnika su i poteškoće sa spavanjem te razdražljivost, bol pri žvakanju, otvaranju i zatvaranju usta, kognitivne smetnje, čak i razvoj PTSP-a. Simptomi vrtoglavice i zanošenja pokazuju da ozljede vrata mogu uzrokovati poremećaj funkcije u sustavu kontrole uspravnog stava tijela.
Tegobe kao što su trnci i bolovi duž ruku, smanjenje osjeta u rukama, poremećaj gutanja, smetnje vida i sluha, vrtoglavica te disfuknkcija mjehura ili crijeva (nemogućnost zadržavanja stolice i urina) upućuju na mogućnost pridružene ozljede kostiju, živaca ili kralježničke moždine te je u slučaju njihove pojave potrebna daljnja i detaljnija obrada. Navedeni simptomi se odnose na akutni whiplash. No, ukoliko simptomi i tegobe potraju duže vrijeme, može se razviti i kronični whiplash.
Kao najčešći simptomi kroničnog oblika whiplasha navode se bol u vratnoj regiji, bol pri žvakanju, otvaranju i zatvaranju usta i fibromijalgija. Nekoliko istraživanja je pokazalo da bolovi iz vrata u kroničnoj fazi su centralne naravi, što znači da se potenciraju iz mozga. Navedena pojava se zove centralna hipersenzitivnost (osjetljivost). Centralna hipersenzitivnost može objasniti pretjeranu bol uz minimalno oštećenje tkiva kod pacijenata s whiplash ozljedom te ovaj oblik manifestacije bola predstavlja okvir za integraciju perifernih (ozljeda mekotkivnih struktura u vratu) i centralnih mehanizama (projekcija i doživljaj bola u mozgu) u razumijevanju kronične boli nakon whiplash ozljede. Od neuroloških simptoma moguća je prisutnost trnaca i bola u rukama, sa smanjenjem osjeta u rukama, ili određenom dijelu ruku.
Prilikom pregleda ovih bolesnika liječnik će pronaći: smanjenu pokretljivost u vratu, bolnost pri pokretima, ponekad i osjetljivost na dodir mišića trapezijusa i mišića između lopatica, bolnost u zatiljku glave, te u prednjim mišićima vrata. Neurološki status je uglavnom uredan.
Dijagnoza ozljede
Uobičajeno je učiniti radiološku obradu (RTG vratne kralježnice) kako bi se isključio prijelom. Čest radiološki nalaz je izravnanje cervikalne lordoze što je posljedica spazma paracervikalne muskulature i nema drugog značaja. Ostale dijagnostičke pretrage kao što su CT, MR i elektrodijagnostika se koriste kod sumnje na pridružene ozljede i uredne su u slučaju istegnuća vrata. Na pridružene ozljede nas upućuju tegobe poput: trnci i bolovi duž ruku, poremećaj osjeta u rukama, poremećaj gutanja, smetnje vida i sluha, vrtoglavice te nemogućnost zadržavanja stolice i urina.
Diferencijalna dijagnoza
Druge bolesti i simptomi koji mogu imati slične simptome su:
- prijelom kostiju u vratnoj kralejžnici – izraženi neurološki simptomi
- poremećaj diskova između kralježaka u vratu – prisutni trnci u rukama i drugi neurološki simptomi
- tumor – progresivno pogoršanje boli, dugo trajanje
- infekcija – opći simptomi, poput povišene tjelesne temperature, iznemoglost.
23.12.2015
