Reaktivni artritis i Reiterov sindrom – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U klasičnom obliku ReA javljaju se tri tipčna simptoma: uretritis (upala mokraćne cijevi), konjuktivitis (upala očne spojnice) i artritis (upala zgloba). Mogu biti prisutni i dugi simptomi kao promjene na koži i sluznicama u vidu: bezbolnih ulkusa.

Simptomi bolesti

U klasičnom obliku ReA javljaju se tri tipčna simptoma: uretritis (upala mokraćne cijevi), konjuktivitis (upala očne spojnice) i artritis (upala zgloba). Mogu biti prisutni i dugi simptomi kao promjene na koži i sluznicama u vidu: bezbolnih ulkusa (defekt na koži ili sluznici), eritema (crvenilo kože), ili keratodermije (zadebljanje kože na dlanovima i tabanima). Uretritis je obično prvi znak i najčešće se očituje pečenjem, bolovima pri mokrenju i žučkastim iscjedkom uglavnom kod mlađih muškaraca. Dok je kod upala probavnog sustava prisutan samo kratkotrajan proljev. Konjuktivitis nastupa naglo i često se može ponovno javljati, ali može proći i blago da se i ne zapazi. Artritis se najčešće  javlja 1.-3. tjedana nakon uretritisa. Pretežno zahvaća zglobove donjih udova, asimetričan je (javlja se na jednoj strani tijela) i uglavnom zahvaća jedan veći zglob (obično gležanj ili koljeno ). Zahvaćeni zglob je otečen, crven i vrlo osjetljiv, te  zakočen s pojavom bolova u okolnim mišićima. Ponekad može zahvatiti i nekoliko zglobova, te se karakteristično javlja zadebljanje prsta na stopalu koje se naziva „kobasičasti“ prst. Nekoliko tjedana nakon artritisa se pojavljuju gore opisane promjene na koži i sluznicama. Sve navedene promjene kod 90% pacijenata prolazne u roku od jedne godine. U otprilike polovine bolesnika se pojavljuju i bolovi u entezama (hvatištima tetiva za kost), obično u jednoj ili obje pete, koji mogu trajati godinama. Križobolja se javlja dosta rijetko i uglavnom se smiri za nekoliko tjedana. U oko 10%  bolesnika bolest uzima kroničan tijek i razvija se u progresivan poliartritis (upala više zglobova)  u kojem dolazi do destrukcije (uništenja) zglobova i invalidnost. U kroničnom obliku ReA su uglavnom zahvaćeni prva tri mala zgloba na prstima stopala, te pete. Od sustavnih promjena nailazimo na bolesti bubega, vena i neurološke komplikacije koje se javljaju u kroničnom obliku ReA.

Dijagnoza

Budući da se slični simptomi mogu pojaviti i u drugim reumatskim bolestima treba voditi računa da se ReA ne zamijeni s psorijatičkim ili uričkim artritisom, te ankilozantnim spondilitisom. Dijagnoza se zasniva na razgovoru s pacijentom i i kliničkom pregledu, a sve se to potkrijepljuje laboratorijskim nalazima (povišene vrijednosti upalnih parametara – sedimentacija, CRP i proteini, izolacija infektivnog uzročnika spolno-mokraćne ili crijevne infekcije, dok je reumatoidni faktor negativan)  i eventualno prisutnošću HLA B-27 antigena. Ne smijemo zaboraviti i RTG snimanje zahvaćenih zglobova i kralježnice.
Klasični simptomi bolesti su: spolno-mokraćna ili crijevna infekcija, konjuktivitis, artritis i promjene na koži i sluznicama. Dijagnoza ReA se može postaviti samo ako se kod bolesnika nađu 3 od 4 gore navedena simptoma, ili barem dva, pri čemu artritis mora obavezno biti prisutan. U ranoj fazi bolesti na RTG snimkama nalazimo samo oteklinu mekih tkiva oko zahvaćenih zglobova, a ubrzo poslije toga javlja se smanjena gustoća kostiju u blizini oboljelog zgloba. Najkarakterističnijim nalazom za ReA se smatra pojava nastajanja novog koštanog tkiva u vidu šiljaka i erozije na mjestima gdje se tetiva hvata za kost, najčešće petama.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s protruzijama i ekstruzijom diska uz kompresiju živca?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Zašto se oteklina koljena ne smanjuje dva mjeseca nakon operacije i kako dalje postupiti?