Palindromski reumatizam – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Palindromski reumatizam je rijetka bolest pa ga zato i nje lako dijagnosticirati.

Dijagnoza

Palindromski reumatizam je rijetka bolest pa ga zato i nje lako dijagnosticirati. Ponekad se može zamijeniti s bolestima kao giht ili reumatoidni artritis. Kako bi potvrdili dijagnozu i kako bi se osiguralo da se liječenje započne što ranije, bilo bi dobro da liječnik obiteljske medicine uputi bolesnika reumatologu. Vjerojatno će reumatolog preporučiti nekoliko krvnih testova prije potvrđivanja dijagnoze kako bi se isključili najčešći oblici artritisa, budući da simptomi mogu biti vrlo slični. Dijagnoza će se temeljiti na simptomima koji su izraženi kod bolesnika kao i na testovima krvi i rendgenskim pretragama. Liječnik će postaviti pitanja bolesniku, te napraviti pregled zglobova kako bi se isključili drugi oblici upalnog artritisa. U idealnom slučaju bi bilo najbolje da liječnik pregleda bolesnika tijekom akutnog napada bolesti, prije nego simptomi nestanu. Ako tijekom napada bolesnik nije pregledan, fotografiranje zahvaćenih zglobova i vođenje dnevnika simptoma može pomoći liječniku pri postavljanju dijagnoze.

Prisutnost simptoma palindromskog reumatizma varira od bolesnika do bolesnika. Neki bolesnici smatraju da njihovi simptomi potpuno nestaju između napada, dok drugi imaju povremene napade cijelo vrijeme.

Krvne pretrage

Za dijagnozu se mogu koristiti krvne pretrage za sedimentaciju eritrocita (SR) i C-reaktivni protein (CRP), jer one pokazuju razinu upale u tijelu bolesnika. Također će se pogledati je li postoji i kakva infekcija koja može uzrokovati navedene simptome. Drugi testovi iz krvi kao antitijela – poput reumatoidnog faktora (RF), anti-CCP antitijela – mogu pomoći u dijagnosticiranju palindromskog reumatizma. Navedeni testovi (RF i anti CCP) su obično pozitivni kod bolesnika s reumatoidnim artritisom.

Rendgenske pretrage

Palindromski reumatizam obično ne uzrokuje oštećenje zglobova. Stoga je bitno napraviti rendgen zahvaćenih zglobova kako bi se isključile druge bolesti. Rendgenske snimke Share on Facebook  imaju ograničenu vrijednost u ranoj fazi nastanka bolesti. Rezultati će bili normalni kod bolesnika s palindromskim reumatizmom, jer stanje ne uzrokuje eroziju zglobova, ali također mogu biti normalne rendgenske pretrage i kod bolesnika s reumatoidnim artritisom u ranoj fazi bolesti. 

Kada palindromski reumatizam pređe u reumatoidni artritis?

Nejasno je koliko će ljudi s palindromskom reumtizmom dobiti reumatoidni artritis, jer broj varira od studije do studije. Jedna od novijih studija je pronašla da gotovo 13 posto bolesnika s palindromnom reumom na kraju razvije reumatoidni artritis. Također je pronađena povezanost  palindromskog reumatizma s većim rizikom od razvoja  Sjogrenovog sindroma, lupusa, sistemske skleroze i polimoizitisa.

Nažalost, nema dostupnih specifičnih testova koji bi mogli odrediti koji su bolesnici s palindromskim reumatizmom skloniji razvoju RA. Međutim, testovi krvi ipak mogu biti korisni, jer postoji mogućnost da bolesnici s palindromskim reumatizmom koji su pozitivni na reumatoidni faktor i anti-CCP antitijela su oni s najvećim rizikom za napredovanje palindromskog reumatizma u reumatoidni artritis.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2654475679

Degenerativna ozljeda meniska – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDegenerativne ozljede meniska obično nemaju dobru sposobnost spontanog zacjeljivanja. Zbog toga je liječenje uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma, prvenstveno boli i smanjene pokretljivosti. Neoperativno (konzervativno) liječenje, koje uključuje individualno prilagođenu fizioterapiju, i operativno liječenje djelomičnom resekcijom meniskusa u konačnici često imaju slične rezultate. Dobro planirana i prilagođena fizioterapija može značajno smanjiti bol i poboljšati kvalitetu […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_73264349_L

Degenerativna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKirurško liječenje Kirurško liječenje meniska, najčešće u obliku artroskopske djelomične meniscektomije, razmatra se kada neoperativno liječenje ne donese poboljšanje, a bolesnik nema uznapredovalu artrozu (istrošenost koljena). Operacija se također može preporučiti ako postoje izraženi mehanički simptomi, primjerice blokada koljena ili nemogućnost potpunog ispružanja i savijanja noge. Tijekom zahvata uklanja se samo oštećeni i nestabilni dio […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Postoji li mogućnost liječenja kronične boli temporomandibularnog zgloba nakon stare ozljede i može li se stanje trajno riješiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_138048256_L

Degenerativna ozljeda meniska – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prije su se degenerativne ozljede meniska najčešće liječile operacijom, pri čemu se oštećeni dio meniska uklanjao. Međutim, novija istraživanja pokazala su da se rezultati takvog zahvata ne razlikuju mnogo od onih koji se postižu neoperativnim, odnosno konzervativnim liječenjem. Bez obzira na način liječenja, cilj je isti – ublažiti bol i poboljšati pokretljivost koljena. Pokazalo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_548151614_L

Degenerativna ozljeda meniska – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRadiološka dijagnostika Magnetna rezonancija (MR) je rijetko indicirana kao prva linija radiološke pretrage za bol u zglobu koljena kod osoba srednje i starije dobi. Ovaj pregled može biti potreban ako neoperativno liječenje nije bilo uspješno, kod jake boli kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska ili isključile druge diferencijalne dijagnoze. Magnetska rezonancija (MR) je zlatni […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako protumačiti MR nalaz lumbalne kralježnice s bulgingom diskusa i urednom medulom?

Fizikalna medicina i rehabilitacija Depositphotos_169437606_L

Degenerativna ozljeda meniska – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDijagnoza Dijagnoza degenerativne ozljede meniska se obično postavlja kliničkim pregledom i anamnezom. Anamneza treba uključiti ​​informacije o boli (kako je započela bol, lokacija bola, čimbenici koji pogoršavaju ili poboljšavaju bol), pitanja o prethodnoj traumi koljena, kao i prethodnom liječenju zgloba koljena. Pregled koljena se sastoji od inspekcije (malformacija zgloba), palpacije (struktura okolo zgloba), pokretljivosti u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]