Difuzna idiopatska skeletna hiperostoza (DISH) je bolest kod koje dolazi do okoštavanja ligamenata kralježnice. Također je poznata i kao Forestierova bolest.
Okoštavanja uzdužnih ligamenta kralježnice (osobito je zahvaćen prednji uzdužni ligament) stvaraju koštane lukove između kralježaka, koji se razlikuju od samoga tijela kralježaka. Ti grubi, masivni lukovi izgledaju kao da vosak sa svijeće kaplje niz kralježnicu. Pokret, savijanje prema naprijed u kralježnici je uglavnom moguć, te najčešće ne dolazi do zahvaćenosti malih zglobova u vratnoj kralježnici i zglobova između zdjelice i kralježnice (sakroilijakalnih zglobova). Također je prostor između dva kralješka u kojem se nalazi intervertebralni disk očuvan, znači ne dolazi do njegovog suženja.
DISH je često povezan s upalom tetiva (tendinitisom) i ligamenata, te kalcifikacijama u upaljenim tetivama, kao što je to primjer na petnoj kosti gdje može nastati petni trn. Difuzna idiopatska skeletna hiperostoza može biti prisutna i bez ikakvih simptoma i tada ne zahtjeva liječenje. No, ipak, najčešći simptomi kojima se ova bolest prezentira su blagi do umjereni bolovi i ukočenost u srednjem i donjem dijelu leđa, odnosno u području okoštavanja tetiva i ligamenata. Bolest se dijagnosticira RTG slikanjem kralježnice, a zahtjeva barem dva susjedna mosta između kralježaka, a bez ozbiljnih promjena diska (za razliku od degenerativnih bolesti) ili ankiloze sakroilijačnih zglobova (za razliku od ankilozantnog spondilitisa). Za olakšanje bolova i ukočenosti pomažu nam nesteroidni protuupalni lijekovi, kao ibuprofen.
DISH može biti progresivan i ponekad uzrokovati i komplikacije, a najozbiljnije su disfagija jednjaka (oslabljeno gutanje) prilikom okoštavanja vratne kralježnice i pritiska na jednjak. Od drugih komplikacija DISH-a značajne su: KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest) zbog okoštavanja u području grudne kralježnice i otežanog širenja prsnog koša, odnosno disanja; kao i neurološke manifestacije nastale zbog suženja spinalnog kanala, a odlikuju se gubitkom osjeta na nogama ili rukama, poremećajem hoda i slično. DISH se javlja češće u bijelaca, nego u ostalih rasa s općom pojavnošću od 6-12%. No, primjerice kod muškaraca starijih od 80 godina, učestalost je i 28%.
Analiza kostura životinja pokazuje da se DISH nalazi i kod majmuna, medvjeda, deva, konja, bizona, volova i kitova, odnosno javlja se u 15-25% sisavaca starije dobi.
Uzroci i proces nastanka bolesti
Uzroci DISH-a nisu jasni, no čimbenici rizika uključuju:
- Spol. Bolest se učestalije pojavljuje kod muškaraca.
- Starija dob. Uglavnom se češće pojavljuje u starijoj odrasloj populaciji, pogotovo u osoba starijih od 50 godina.
- Metaboličke bolesti. Osobe s dijabetesom tipa 2 imaju veću vjerojatnost za razvoj DISH-a. Stanja koja dovode do povećanja inzulina u organizmu, mogu povećati rizik za pojavu DISH-a, a odnose se na: hiperinzulinemiju, predijabetes i pretilosti. Također i osobe s povišenim vrijednostima urata u krvi, odnosno s hiperuricemijom imaju veću vjerojatnost za pojavu DISH-a.
- Određeni lijekovi. Dugotrajna upotreba lijekova pod nazivom retinoidi, derivati A vitamina, mogu povećati rizik od difuzne idiopatske skeletne hiperostoze.
- Akromegalija. Otprilike 20% osoba s akromegalijom (stanje uvjetovano visokim izlučivanjem hormona rasta u organizmu) će razviti DISH.
23.12.2015
