Ne postoji jedan isključivi lijek za dermatomiozitis. No, ipak liječenje može ukloniti simptome na koži i poboljšati mišićnu snagu i funkciju. Što se ranije započne s liječenjem.
Liječenje bolesti
Ne postoji jedan isključivi lijek za dermatomiozitis. No, ipak liječenje može ukloniti simptome na koži i poboljšati mišićnu snagu i funkciju. Što se ranije započne s liječenjem, rezultati su bolji te se javlja manje komplikacija. Međutim, kao i kod mnogih stanja, niti jedan pristup nije najbolji, već liječnik treba prilagoditi strategiju liječenja na temelju bolesnikovih simptoma i odgovora na primijenjenu terapiju.
Lijekovi koji se koriste u liječenju ove bolesti su:
Kortikosteroidi – za većinu bolesnika su kortikosteoidi prvi korak u liječenju DM-a, obično lijek prednizon. Kortikosteroidi su lijekovi koji potiskuju imunološki sustav, ograničavaju proizvodnju antitijela i smanjuju upalu mišića, te tako poboljšavaju mišićnu snagu i funkciju. U početku bolesti se propisuju u vrlo visokoj dozi, a zatim se doza smanjuje kako se simptomi bolesti poboljšavaju. Budući da ova skupina lijekova može imati ozbiljne nuspojave, dozu treba smanjiti na najnižu djelotvornu. U visokim dozama, oni često uzrokuju povećanje apetita i težine te natečenost lica. Zbog potencijalne osteoporoze koju ovi lijekovi izazivaju, može se preporučiti kalcij i D vitamin za zaštitu kostiju. Ako kortikosteroidi ne djeluju, tada se kao sekundarni pristup može preporučiti dodavanje još jednog lijeka ili prebaciti bolesnika na drugi lijek.
Imunosupresivna terapija – se koristi kao sekundarni pristup u liječenju kada kortikosteroidi nisu učinkoviti u razumnom roku (tj. 4 tjedna od početka uzimanja) ili izazivaju teže nuspojave, ali isto tako se mogu i kombinirati s manjom dozom kortikosteroida ili koristiti kao primarna terapija kod bolesnika koji imaju kontraindikaciju za uzimanje kortikosteroida. U ovu skupinu lijekovi spadaju azatioprin i metotreksat. Od ostalih imunosupresivnih lijekova koriste se: takrolimus, ciklofosfamid te ciklosporin i to kod bolesnika koji imaju DM koji se komplicira s intersticijskom bolesti pluća.
Intravenski imunoglobulin (IVIg) – je pročišćena krv od darivatelja krvi, u kojoj se nalaze zdrava antitijela koja blokiraju štetna antitijela koja napadaju kožu i mišiće u DM-u. Ova terapija se daje kao infuzija u venu. Učinci IVIG su jako korisni, ali ne traju jako dugo, stoga se trebaju ponavljati svakih šest do osam tjedana.
Biološka terapija – se primjenjuje kod bolesnika gdje gore navedena terapija nije imala učinka i spada u treću terapijsku liniju za dermatomiozitis. Iz ove skupine lijekova primjenjuju se: Rituximab (Rituxan), te TNF inhibitori, kao što su: etanercept i infliksimab.
Ostale mogućnosti liječenja u sklopu DM-a su:
-
lijekovi za liječenje malarije – primjenjuju se kod kožnog osipa koji teže prolazi i to hidroksiklorokin ili klorokin
-
liječenje bolova – ibuprofen, tramadol…
-
fizikalna terapija – vježbe za održavanje i poboljšanje mišićne snage i fleksibilnosti
-
logoped i nutricionist – kad je zahvaćen govor te žvakanje i gutanje
-
zaštitne sunčane naočale i krema za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom
-
psihološka potpora
-
kirurško zbrinjavanje kalcifikata u mišićima
Prognoza
Većina bolesnika s dermatomiozitisom ima dobro preživljenje, no može se pojaviti izrazita slabost mišića te radna nesposobnost. U čak 20% pogođenih bolesnika, bolest može otići u remisiju, tj. bolesnik može biti bez simptoma i tegoba. Oko 5% bolesnika ima progresivan tijek uz eventualnu smrt. Većina bolesnika zahtijeva dugotrajno liječenje. Bolesnici s DM-om koji imaju maligne ili plućne bolesti, ili koji su iznad 60. godine života, imaju lošiju prognozu.
23.12.2015
