Behçetova bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Behçetova bolest zvana još i Behçetov sindrom je rijedak poremećaj koji uzrokuje upalu krvnih žila (vaskulitis) u cijelom tijelu.

Što je Behçetova bolest?

Behçetova bolest zvana još i Behçetov sindrom je rijedak poremećaj koji uzrokuje upalu krvnih žila (vaskulitis) u cijelom tijelu. Ova upala najčešće utječe na male krvne žile u usnoj šupljini, genitalijama, koži i očima. Bolest može imati brojne simptome koje može biti teško povezati u početku bolesti i postaviti točnu dijagnozu. Simptomi mogu uključivati ​​rane u usnoj šupljini, upalu očiju, osip i lezije na koži te ulceracije na genitalijama. Simptomi Behçetove bolesti variraju od osobe do osobe. Liječenje uključuje lijekove za smanjenje znakova i simptoma Behçetove bolesti, te za sprečavanje ozbiljnih komplikacija, kao što je na primjer sljepoća.

Bolne rane u ustima zvane i aftozni ulkusi su obično prvi znak Behçetove bolesti. Ove rane se mogu pojaviti na usnama, jeziku, obrazima, grlu i tonzilima (krajnicima). Ulceri se obično liječe u roku od jednog do dva tjedna. Oko 75 posto svih ljudi s Behçetovim bolestima razvijaju slične ranice na genitalijama, najčešće na skrotumu kod muškaraca i vaginalno kod žena.

Behçetova bolest također može uzrokovati bolne promijene na koži. Većina bolesnika s ovom bolesti razvija „gnojne prišteve“ koji podsjećaju na akne. Ove promijene se mogu pojaviti bilo gdje na tijelu. Neki bolesnici razviju crvene, nježne nodule zvane eritema nodosum. Ovi čvorovi se obično razvijaju na nogama, ali se mogu pojaviti i na rukama, licu i vratu.

Upala oka se zove uveitis i nalazi se u više od polovice bolesnika s Behcetovom bolesti. Problemi s očima su češći kod mlađih osoba s tom bolesti i češće utječu na muškarce nego žene. Uveitis može rezultirati mutnim vidom i ekstremnom osjetljivošću na svjetlost (fotofobija). Rijetko, upala također može uzrokovati bolove oko očiju i crvenilo. Ako se ne liječi, problemi oka povezani s Behçetovom bolesti mogu dovesti do sljepoće.

Zahvaćenost zglobova je također uobičajena u Behçetovoj bolesti. Često utječe na jedan zglob odjednom, pri čemu svaki zahvaćen zglob postaje otečen i bolan, a zatim postaje bolje.

Rijetko, Behçetova bolest može utjecati na mozak i leđnu moždinu (središnji živčani sustav), gastrointestinalni trakt, velike krvne žile, srce, pluća i bubrege.

Poremećaji središnjeg živčanog sustava mogu dovesti do glavobolje, zbunjenosti, promjena osobnosti, gubitka pamćenja, poremećaja govora i problema s ravnotežom i kretanjem. Ovisno o djelu mozga ili leđne moždine koji je zahvaćen.  

Uključivanje gastrointestinalnog trakta može dovesti do rana u crijevima (intestinalna perforacija), koje mogu uzrokovati ozbiljnu infekciju i biti opasne po život.

Znakovi i simptomi bolesti Behçetove bolesti obično počinju u dvadesetim ili tridesetim godinama, iako se mogu pojaviti u bilo kojoj dobi. Pojedini bolesnici imaju relativno blage simptome koji su ograničeni na rane u ustima i genitalije. Drugi imaju teže simptome koji utječu na različite dijelove tijela, uključujući oči i vitalne organe. Simptomi Behçetove bolesti se obično javljaju kroz duže razdoblje od nekoliko mjeseci ili godina.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 8. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrevencija.Ponekad je teško spriječiti ozljedu meniska, ali se može smanjiti rizik od puknuća meniska ako su mišići koljena snažni i tako stabiliziraju zglob. Može se koristiti i steznik za koljeno ako je koljeno nestabilno. Potrebno je uraditi zagrijavanje mišića s laganom aktivnosti (kao bicikla ili pokretna traka) prije samog početka vježbanja, kao i odmoriti tijelo […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kako dalje liječiti koljeno s hondromalacijom i cistom uz stražnji križni ligament?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska – 7. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRehabilitacija nakon ozljede meniska Fizioterapiju s individualno prilagođenim programom vježbanja bilo bi poželjno započeti čak i prije operacije. Potrebna je redovita tjelovježba za vraćanje pokretljivosti i snage koljenskog zgloba. Nakon operacije se prvo kreće s vježbama za poboljšanje raspona pokreta, a zatim se vježbe jačanja mišića postupno dodaju rehabilitacijskom planu. U početku je cilj minimizirati […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 6. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što može uzrokovati bol i otok iza koljena uz ovakav RTG nalaz?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDiferencijalne dijagnoze Prilikom traumatske ozljeda koljena uglavnom ne bude samo zahvaćen menisk. Često dolazi i do ozljeda drugih mekih struktura koljena, kao npr. ligamenata. Ovakav tip ozljede se naziva „nesretni trijas“, što znači da oštećenje meniska nastaje zajedno s ozljedama kolateralnog ligamenta i prednjeg križnog ligamenta koljena. Ozljeda prednjeg križnog ligamenta obično se javlja u […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Akutna ozljeda meniska  – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSimptomi i znakovi ozljede. Prilikom akutne traume koljena, osobito ukoliko postoji oteklina, potrebno je napraviti običnu rendgensku snimku kako bi se isključio mogući prijelom kosti. Rendgenska slika neće pokazati puknuće (rupturu) meniska. Magnetska rezonancija (MR) se izvodi kako bi se potvrdila dijagnoza ozljede meniska, te isključile druge ozljede mekih tkiva, uključujući hrskavicu, tetive i ligamente. […]