Skupina stručnjaka Međunarodne udruge za proučavanje boli (IASP) uspostavila je dijagnostičke kriterije za algodistrofiju, tesamu bolest podijelila u dvije skupine. Algodistrofija ili kompleksni regionalni bolni sindrom (KRBS) tip I i tip II.
KRBS tip I uzrokuju štetni događaji poput nagnječenja ili ozljede mekog tkiva kao imobilizacija (mirovanja). KRBS tip II karakterizira prisutnost ozljede živca. Oba tipa imaju simptom stalne boli, alodiniju (povećana osjetljivost na lagani dodir ili kontakt) ili hiperalgeziju (pojačan osjet boli) koji su obično nerazmjerni prethodnoj ozljedi. U nekom trenutku tijekom razvoja sindroma dolazi do edema (otoka), promjena u protoku krvi u koži koje imaju za posljedicu promjenu u boji i temperatura kože od 1,1 ° C. Obje vrste zahtijevaju isključenje bilo koje druge bolesti ili sindroma koji bi mogli objasniti navedene simptome.
Kriteriji za algodistrofiju odnosno kompleksni regionalni bolni sindrom (KRBS) uključuju:
- dugotrajnu bol koja je nesrazmjerna ozljedi koja je prethodila,
- najmanje dva simptoma u slijedeće tri skupine simptoma,
- promjene osjeta: hiperestezije ili alodiniju,
- promjene u cirkulaciji: asimetrija temperature (razlika od 1,1 ° C), promjene boje kože, edem, pojačano ili smanjeno znojenje,
- promjene u zglobovima ili kožni: smanjen opseg pokreta, motorne disfunkcije (slabost, drhtavica) ili promjene kose, noktiju i kože,
- niti jedna druga dijagnoza ne pojašnjava navedne znakove i simptome
Dijagnoza KRBS se temelji na razgovoru s bolesnikom, pregledu bolesnika, kao i određenim dijagnostičkim pretragama koje imaju za cilj isključiti druge bolesti ili sindrome. Ne postoji niti jedan test koji definitivno može dijagnosticirati algodistrofiju. Ali nam zato mogu pomoći slijedeći dijagnostički postupci:
- termografija: mjerenje temperature kože i protok krvi zahvaćenih i zdravih udova
- RTG kosti: lokalizirani gubitak minerala iz kostiju (osteoporoza) može se pojaviti na rendgenu u kasnijim fazama bolesti
- scintigrafija kosti: registrira promijene na kosti ranije nego rendgen
- magnetska rezonancija (MR): možemo vidjeti promjene u zglobovima (zglob izljev) i mekim tkivima kod osoba s KRBS
- laboratorijske studije: kompletna krva slika je obično uredna i nema povišenja upalnih parametara karakterističnih za druge upalne reumatske bolesti
- elektromiografija (EMG): pretraga korisna u identificiranju ozljede živca. Primjerice razlikujemo ozljedu živca kod KRBS-a i bolnu neuropatiju kod dijabetesa.
Određene bolesti mogu mogu imati slične simptome kao KRBS te bi ih trebalo isključiti prije postavljanja dijagnoze algodistrofije. Neuropatija (npr. dijabetička polineuropatija) također ima prisutne simptome kao bol, promjena boje kože, a manjak motoričkih funkcija je simetričan (npr. obje noge) za razliku od KRBS gdje je asimetričan, tj. samo jedna ruka ili noga. Nadalje, sve vrste upalnih, reumatoloških i infektivnih stanja moglo izazivati intenzivno jednostrano zagrijavanje kože. Arterijske ili venske bolesti mogu izazvati bol u jednoj strani tjela, te stoga moraju biti isključeni kod dijagnosticiranja algodistrofije.
23.12.2015
