Moderan i užurban način života skraćuje ili čak onemogućava svakodnevan boravak na otvorenom.
Jurnjava na posao, školu, poslije školske aktivnosti, kućanske obveze i tako iz dana u dan ne ostavljaju mnogo vremena za svakodnevni boravak na otvorenom ili još bolje za boravak u prirodi. Obično se vikend ili praznici ostavljaju kao neko vrijeme kada ćemo biti što više na otvorenom. Boravak u zatvorenim prostorijama učestaliji je tijekom zime, no bez obzira čak na godišnje doba učestalije se boravi u zatvorenim prostorijama kao što su to poslovni prostori, škole, kina, dvorane za rekreaciju, auto, mjesto stanovanja.Sjedilački način života i gledanje televizije kao velikog kradljivca vremena ljude dodatno zatvara u prostorije umjesto da su vani, bilo u šetnji, radu u vrtu ili voćnjaku, rekreaciji na otvorenom . Pojedina društva poput američkog zabrinuta su zbog ne boravka djece u prirodi i na otorenom i pojedina istraživanja govore da trećina djece u dobi od 6 mjeseci do 6 godina žive u kućanstvima gdje je televizor uključen cijeli dan i da su djeca u dobi od 8 god do 18 god. u prosjeku 6 i pol sati svaki dan izložena elektronskim medijima -to je 45 sati tjedno što iznosi kao jedan radni tjedan.
No, naša ljudska priroda nije stvorena da se ne krećemo, da nismo na otorenom, da ne udišemo čisti zrak. To se sve odražava na cjelokupno zdravlje kao epidemija dijabetesa, pretilosti, depresije ali i na zdravlje kože kao najvećeg organa.
Alergije kao kožni problem sve su učestalije poput atopijskog dermatitisa u kojem je koža jako suha, pa boravak u grijanim prostorijama pogoršava suhoću kože. Utopljavanje kože, kao i nošenje vunenih odjevnih predmeta pogoršava atopijski dermatitis i osobe su sklonije grebanju kože. Suha kože ne mora biti izražena samo u atopijskom dermatitisu već i u osoba koje imaju jako suhu kožu, tuširaju se više puta dnevno i ne borave na otvorenom tipa dermatitis cruacguelle.
Tjelesna aktivnost uljepšava kožu jer je ona bolje prokrvljena i time ljepša, a pogotovo kada je tjelesna aktivnost na otvorenom.Vrlo često su akne u sklopu sindroma policističnih jajnika manje izražene kada osoba redovito vježba, a pogotovo ako je ta tjelesna aktivnost na otvorenom i svježem zraku.
Stalna izloženost kože lica ekranu kompjutora isušuje kožu lica, vodi u prečesto treptanje i žmirkanje čime su izražajnije bore oko čiju i peckanje očiju. Koža lica postaje suha, dehidrirana, siva bez površinske napetosti. Plavo svjetlo s ekrana i mobitela oštećuje kožu dubinski i dovodi do preranog starenja kože, stimulira tirozin i proizvodnju melanina, uzrokujući nastanak hiperpigmentacija. Osam-satni radni dan pred računalom izlaže kožu jednakoj količini plave svjetlosti kao da je bila izložena pola sata direktnom suncu bez fotozaštite. Plava svjetlost ne uzrokuje mutacije DNA kao UV zrake i ne utječe na stvaranje malignih tumora kože, ali potiče stvaranje enzima koji oštećuju kolagenska vlakna i smanjuju proizvodnju novog kolagena. Time su osmišljeni kozmetički proizvodi za njegu lica koji ju štite od djelovanja plavog svjetla i svakako se preporučuju osobama koje moraju radi posla biti izložene cijeli dan ekranu kompjutera.
Prištići na jednom obrazu mogu biti uzrokovani toplinom mobitela i nečistoćama s površine mobitela pa se preporučuje ne stavljati mobitel uz lice.
Kako bismo uložili u svoje zdravlje nastojmo da mi i naša djeca boravimo svakodnevno na otorenom. Taj zeleni sat može biti u šetnji, boravku u parku, šumi, kao aktivnosti na otorenom i time ćemo biti zadovoljniji, sretniji i imati i ljepšu kožu..
10.3.2020
