Plantarni fasciitis – zašto boli peta i kako ga liječiti – 1 dio.

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Uvod

Bol u peti jedan je od čestih razloga zbog kojih ljudi traže pomoć liječnika, fizioterapeuta ili drugih zdravstvenih djelatnika. Jedan od najčešćih uzroka je plantarni fasciitis.

Najkarakterističniji simptom je oštra ili probadajuća bol s donje, najčešće unutarnje strane pete. Bol je posebno izražena pri prvim koracima nakon ustajanja iz kreveta ili nakon duljeg sjedenja. Nakon nekoliko minuta hodanja često se smanjuje, ali se može ponovno pojaviti nakon dugotrajnog stajanja, hodanja ili vježbanja.

Iako naziv „fasciitis” upućuje na upalu, suvremena istraživanja pokazuju da je kod mnogih osoba važnije preopterećenje i postupno oštećenje tkiva nego klasična upala. Zbog toga se sve češće koristi naziv plantarna fasciopatija.

Što je plantarna fascija?

Plantarna fascija je snažna traka vezivnog tkiva koja se proteže od petne kosti prema prednjem dijelu stopala. Ima važnu ulogu u održavanju uzdužnog svoda stopala te u prijenosu i ublažavanju sila tijekom hodanja i trčanja.

Pri svakom koraku plantarna fascija podnosi dio sila koje nastaju prilikom oslanjanja stopala na podlogu. Ako se opterećenje naglo poveća ili se ponavlja bez dovoljnog vremena za prilagodbu, mogu nastati sitna oštećenja i promjene u strukturi fascije.

To se, primjerice, može dogoditi nakon naglog povećanja kilometraže kod trkača, duljeg hodanja, dugotrajnog stajanja na poslu ili promjene podloge za vježbanje.

Koliko je plantarni fasciitis čest i zašto nastaje?

Plantarni fasciitis jedan je od najčešćih uzroka boli u području pete. Najčešće se javlja između 40. i 60. godine života, odnosno osobito u srednjoj i starijoj odrasloj dobi.

Češći je kod osoba koje puno trče, hodaju ili dugo stoje, kao i kod osoba s povećanom tjelesnom masom. Kod nekih se simptomi mogu pojaviti na oba stopala.

Najčešće ne postoji samo jedan uzrok. Problem nastaje kada se opterećenje kojem je plantarna fascija izložena poveća brže nego što se tkivo može prilagoditi.

Rizik mogu povećati:

  • naglo povećanje trčanja, hodanja ili druge aktivnosti
  • dugotrajno stajanje ili hodanje, osobito na tvrdim površinama
  • povećana tjelesna masa
  • ravna stopala ili visok svod stopala
  • zategnuti mišići potkoljenice
  • neodgovarajuća ili istrošena obuća
  • promjena podloge za trening
  • aktivnosti poput trčanja, skakanja i naglih promjena smjera.

Važno je naglasiti da prisutnost nekog od ovih čimbenika ne znači da će osoba sigurno razviti plantarnu fasciopatiju. Bolest je najčešće rezultat kombinacije više čimbenika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2480206583

Teniski lakat: kako nastaje i kako ga prepoznati?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znači sužen akromioklavikularni zglobni prostor na RTG-u ramena?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2501535665

Sindromi prenaprezanja – prevencija, simptomi i liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoji su simptomi? Sindromi prenaprezanja obično se razvijaju postupno. U početku se javlja osjećaj zatezanja ili nelagode u određenom dijelu tijela. S vremenom se pojavljuje bol koja je najčešće izraženija nakon aktivnosti. U ranoj fazi bol obično ne ograničava značajno kretanje, ali se s napredovanjem stanja može javljati i tijekom aktivnosti, a u težim slučajevima […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2474232623

Sindromi prenaprezanja: ozljede koje nastaju postupno, bez jedne konkretne ozljede

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2285298473

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina – liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLiječenje Prvi korak je fizioterapija s naglaskom na ekscentrične i koncentrične vježbe uz opterećenje. Ključ rehabilitacije je prilagodba aktivnosti: bol tijekom aktivnosti ne smije biti visokog intenziteta, ako bol traje dulje od 12 sati nakon aktivnosti – opterećenje je bilo preveliko, preporučuje se najmanje 48 sati odmora između jačih treninga. Ekscentrične vježbe (produljenje mišića pod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Što znače sklerotične lezije ilijačne kosti nejasnog uzroka i je li potrebna daljnja obrada?

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2376513245

Ahilova tetiva: zašto je osjetljiva kod rekreativaca svih dobnih skupina

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Fizikalna medicina i rehabilitacija shutterstock_2623678973

Degenerativna ozljeda meniska – 9. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute