Komarci ljeti prilično su dosadna pojava. Njihov ubod najčešće završava prolaznim crvenilom i svrbežom a zujanje oko glave često nam remeti san. Komarci međutim mogu i prenositi uzročnike bolesti, poput virusa Zapadnog Nila, denge ili za sada rijetkog chikungunye virusa. Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) upozorava da se područje rasprotranjenosti pojedinih vrsta komaraca u Europi širi, a s njime raste i mogućnost lokalnog prijenosa bolesti koje oni prenose.
Zaštita ne uključuje samo upotrebu repelenata
Repelenti su važan dio zaštite protiv uboda komaraca, no nisu jedina zaštitna mjera. Duge lagane nogavice i rukavi, zaštitne mreže za kolica i dječje krevetiće, mreže na prozorima i vratima (komarnici) te uklanjanje stajaće vode u blizini domova jednako su bitni. Posude u kojima se zadržava voda, poput podložaka za cvijeće, dječjih igračaka, kanti i spremnika za kišnicu, trebalo bi redovito prazniti, preokretati, prekrivati ili čistiti kako se komarci u njima ne bi razmnožavali.
Koji proizvod odabrati?
Ponuda proizvoda za zaštitu od komaraca nikada nije bila veća i maštovitija. Od samih repelenata – sredstava koja se nanose na kožu ili odjeću kako bi odbili komarce do mirisnih narukvica, flastera, kopči, tetovaža, električnih i ultrazvučnih uređaja. Njihova učinkovitost i prikladnost ovise o aktivnoj tvari, njezinoj koncentraciji, formulaciji proizvoda, trajanju izloženosti te dobi i drugim uvjetima uporabe navedenima na deklaraciji.
Među dobro istraženim aktivnim tvarima koje se mogu nanositi na kožu nalaze se DEET (N,N-dietil-m-toluamid), ikaridin, IR3535 i PMD (p-mentan-3,8-diol). PMD se može proizvesti sintetski ili dobiti preradom ulja limunskog eukaliptusa (Corymbia citriodora). Citriodiol i Citrepel trgovački su nazivi PMD-bogatih repelentnih sirovina povezanih s limunskim eukaliptusom.
Viša koncentracija aktivne tvari uglavnom ne znači „jači“ repelent, nego dulje trajanje zaštite. Kod DEET-a koncentracije iznad približno 50 % uglavnom ne donose znatno dulju zaštitu od uboda komaraca. Proizvod zato treba birati prema očekivanom trajanju boravka na otvorenom, riziku od bolesti na odredištu i uputama proizvođača.
Prirodni repelenti obično sadrže eterična ulja citronele, lavandina, geranija, metvice, limunske trave ili limunskog eukaliptusa Njihova učinkovitost može biti neujednačena, a zaštita je često kraća od zaštite koju pružaju gore navedeni sastojci. Bitno je da se koriste registrirani biocidni pripravci s jasno navedenim aktivnim tvarima, uputama i dobi od koje se primjenjuju.
Eterična ulja mogu sadržavati mirisne alergene kao što su citronelol, geraniol, limonen, linalol i citral koji kod osjetljivih osoba mogu izazvati crvenilo, pečenje ili alergijsku reakciju.
Narukvice, flasteri, naljepnice, tetovaže i kopče djeluju praktično pogotovo za dječju populaciju jer se veliki dio njih ne nanosi izravno na kožu. Treba imati na umu da se mirisna tvar iz ovakvih proizvoda oslobađa iz jedne male površine koja ne može ravnomjerno zaštititi ruke, noge, lice i ostale nepokrivene dijelove tijela.
Električni isparivači, prostorni raspršivači i drugi odobreni biocidni proizvodi koji u prostor otpuštaju hlapljive aktivne tvari mogu smanjiti broj komaraca ili uboda u određenom prostoru. Neki od tih proizvoda djeluju kao repelenti, a neki kao insekticidi. Potrebno ih je upotrebljavati isključivo prema deklaraciji, vodeći računa o veličini i prozračivanju prostora te o tome jesu li namijenjeni za unutarnju ili vanjsku uporabu.
Citronelne svijeće i spirale protiv komaraca pružaju ograničenu zaštitu u neposrednoj blizini a dim spirala može nadražiti oči i dišne puteve. Ovakve proizvode stoga ne treba koristiti u malim, zatvorenim ili slabo prozračenim prostorima, pogotovo u prisutnosti male djece, osoba koje boluju od astme ili drugih bolesti dišnog sustava.
Biljke poput lavande, bosiljka, ružmarina ili citronele mogu biti ugodan mirisni dodatak terasi ili dvorištu, no ne mogu zamijeniti repelente ili druge opisane metode zaštite.
Repelenti za bebe i djecu
Za ovu populacije vrijedi važno pravilo: dobna se granica mora provjeriti na pakiranju upravo onog proizvoda koji se upotrebljava. Repelenti s istim ili sličnim sastojcima mogu imati različitu koncentraciju, formulaciju proizvoda i odobrenu dob primjene.
Kod novorođenčadi i vrlo male dojenčadi prednost uvijek treba dati fizičkoj zaštiti. Dijete treba odjenuti u laganu odjeću koja prekriva ruke i noge, a kolica, nosiljku ili krevetić zaštititi mrežom protiv komaraca. Repelent se na kožu dojenčeta smije primijeniti samo ako je konkretan proizvod izričito odobren za njegovu dob te samo na male, nepokrivene površine zdrave kože.
Repelent djetetu treba nanositi odrasla osoba – ne na područje dlanova i šaka, oko očiju i usta te na posjekotine, upaljenu ili nadraženu kožu. Sprejevi se nikad ne raspršuju izravno na lice već na dlan odrasle osobe i zatim pažljivo na dječju kožu.
Smiju li trudnice i dojilje koristiti repelente?
Zaštita trudnica od uboda je posebno važna na putovanjima u područja u kojima komarci prenose bolesti. Kao i u dječijoj populaciji, bitno je pratiti upute na deklaraciji proizvoda. U Hrvatskoj postoje registrirani proizvodi s ikaridinom, DEET-om i IR3535 koji se mogu koristiti za vrijeme trudnoće.
Druge osjetljive skupine
Osobe s osjetljivom ili atopijskom kožom trebaju birati jednostavnije formulacije bez velikog broja mirisa i eteričnih ulja i obavezno proizvod isprobati na manjoj površini zdrave kože. Ako se pojave pečenje, jače crvenilo, osip ili oteklina, proizvod treba isprati i prekinuti njegovu uporabu.
Kod poznate alergije na mirise treba posebno provjeriti sadrži li proizvod već navedene ili druge deklarirane alergene.
Osobe koje boluju od kroničnih bolesti trebaju se pridržavati upozorenja na deklaraciji proizvoda. Kod astme i drugih bolesti dišnog sustava prednost je bolje dati losionima, kremama ili proizvodima u obliku roll-ona, dok treba izbjegavati izravno udisanje aerosola, intenzivne sprejeve za prostor te spirale i druge proizvode koji stvaraju dim.
Krema za sunčanje ili repelent
Kada su potrebna oba proizvoda, prvo se nanosi sredstvo za zaštitu od sunca, a zatim repelent. Svaki se proizvod nanosi i obnavlja prema uputi proizvođača, pri čemu se sredstva za zaštitu od sunca najčešće moraju obnavljati češće od repelenata.
Što učiniti nakon uboda?
Ako unatoč primjeni repelenta ipak dođe do uboda komarca ili drugog kukca, najčešći simptomi su svrbež, crvenilo i lokalna oteklina. Oni nastaju kao posljedica oslobađanja histamina, tvari koja sudjeluje u alergijskoj reakciji kože. Za ublažavanje lokalnih simptoma mogu se primijeniti lijekovi za lokalnu primjenu koji sadrže dimetindenmaleat. Dimetindenmaleat djeluje antihistaminski te ublažava svrbež, crvenilo i oteklinu, a ujedno ima i lokalno anestetičko djelovanje koje smanjuje osjećaj boli i nadraženosti na mjestu uboda. Ako je kožna reakcija izrazito jaka ili se uz lokalne simptome pojave otežano disanje, oticanje lica ili druge tegobe koje upućuju na jaču alergijsku reakciju, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.
23.7.2026
