Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Liječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje.

Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak liječenja kronične migrene je značajan i obuhvaća izravne medicinske troškove, ali i neizravne gubitke zbog smanjene produktivnosti.

Akutno liječenje

Cilj je ublažiti bol i što brže omogućiti bolesniku normalno funkcioniranje. Uobičajeni lijekovi u akutnoj fazi su:

  • Triptani (npr. sumatriptan, rizatriptan)
  • Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID)
  • Kombinirani analgetici

Prekomjerna upotreba lijekova za akutnu fazu mora se izbjegavati kako bi se spriječila glavobolja uzrokovana prekomjernom upotrebom lijekova.

Preventivno liječenje

Preventivna terapija preporučuje se svim pacijentima s kroničnom migrenom i ima za cilj smanjenje učestalosti i težine napadaja. Mogućnosti uključuju:

  1. Oralne lijekove: beta-blokatore (propranolol), antikonvulzive (topiramat, valproat), tricikličke antidepresive (amitriptilin).
  2. Injekcije botulinum toksina A: primjenjuju se svakih 12 tjedana prema standardiziranom protokolu, a pokazalo se da smanjuju dane glavobolje kod kronične migrene.
  3. Monoklonska antitijela na CGRP: noviji injekcijski agensi (erenumab, fremanezumab, galcanezumab) koji ciljaju CGRP put.

Razvoj terapija usmjerenih na CGRP predstavlja veliki proboj, nudeći učinkovite i dobro podnošljive preventivne mogućnosti. U tijeku su studije s antagonistima CGRP receptora male molekularne mase (gepanti) i agonistima serotoninskog 5-HT1F receptora (ditani), koji mogu pružiti alternative za akutno liječenje.

Nefarmakološka terapija

Redovit san, hidratacija, tjelovježba, kontrola stresa i izbjegavanje okidača mogu značajno poboljšati stanje bolesnika. Kognitivno-bihevioralna terapija i biofeedback također su korisni za neke pacijente. Nefarmakološke tehnologije – uključujući transkranijalnu magnetsku stimulaciju, transkutanu supraorbitalnu živčanu stimulaciju i stimulaciju vagusnog živca – usavršavaju se za kućnu upotrebu.

Promjene načina života nisu „brzo rješenje“, ali igraju ključnu ulogu u stabilizaciji živčanog sustava i smanjenju učestalosti i težine napadaja migrene. Za razliku od lijekova, koji djeluju tijekom ili prije napadaja, prilagodbe načina života pomažu u stvaranju unutarnjeg okruženja otpornijeg na migrenu. Najbolje djeluju kada se primjenjuju dosljedno tijekom mjeseci, a ne sporadično.

  1. Higijena spavanja
    Neredovito spavanje čest je okidač migrene. I premalo i previše sna može izazvati napade, kao i česte promjene vremena spavanja i buđenja. Odlazak u krevet i buđenje trebali bi biti u isto vrijeme svaki dan, čak i vikendom. Potrebno je izbjegavati izlaganje ekranu kasno navečer; plavo svjetlo potiskuje melatonin i odgađa početak sna. Spavaća soba treba biti hladna, tamna i tiha kako bi se poboljšala kvaliteta sna. Ako je nesanica problem, postoje tehnike opuštanja ili kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu (KBT-I).
  2. Hidratacija
    Dehidracija je dobro poznati okidač migrene. Čak i blagi gubitak tekućine može povećati osjetljivost mozga. Potrebno je piti 1,5–2 litre vode dnevno, prilagođavajući se klimi i razini aktivnosti. Unos tijekom dana treba ravnomjerno rasporediti. Također je potrebno smanjiti prekomjerni unos kofeina, koji može imati diuretski učinak.
  3. Redoviti obroci i uravnotežena prehrana
    Preskakanje obroka ili nagli pad šećera u krvi mogu izazvati migrene. Potrebno je jesti redovite, uravnotežene obroke koji uključuju proteine, složene ugljikohidrate i zdrave masti. Dobro je identificirati i smanjiti prehrambene okidače – uobičajeni uključuju neke sireve, prerađeno meso, čokoladu, crno vino i umjetna sladila (aspartam). Uz dnevnik glavobolje potrebno je voditi dnevnik prehrane kako bi se lakše prepoznali obrasci pojave glavobolje povezani s hranom.
  4. Tjelesna aktivnost
    Redovita, umjerena aerobna tjelovježba poboljšava protok krvi, smanjuje stres i može stabilizirati funkciju neurotransmitera. Potrebno je dnevno 30–40 minuta umjerene tjelovježbe (npr. brzo hodanje, vožnja biciklom, plivanje) i izbjegavati iznenadne, intenzivne napore koji mogu izazvati napade.
  5. Kontrola stresa
    Emocionalni stres snažan je okidač migrene, ali jednako važan je i učinak opuštanja, gdje se migrena javlja nakon što stres popusti. Potrebno je imati realna očekivanja i izbjegavati perfekcionizam u poslovnom i privatnom životu.
  6. Kofein
    Kofein može biti okidač te je potrebno ograničiti dnevni unos na manje od 200 mg (otprilike dvije male šalice kave). Treba izbjegavati naglo odvikavanje od kofeina i biti dosljedan; nepravilni obrasci mogu destabilizirati kontrolu glavobolje.
  7. Okolina
    Prekomjerna senzorna stimulacija – jarko svjetlo, glasna buka, jaki mirisi – mogu izazvati napade. U svijetlim okruženjima treba koristiti sunčane naočale ili zatamnjene leće te smanjiti izloženost jakim parfemima i kemijskim mirisima.
  8. Hormoni
    Kod žena su hormonske fluktuacije (posebno pad estrogena) glavni okidač. Potrebno je pratiti migrene u odnosu na menstrualni ciklus kako bi se predvidjeli napadi. Strategije hormonske stabilizacije mogu uključivati kontinuiranu oralnu kontracepciju ili druge hormonske pristupe.
  9. Ograničavanje vremena pred ekranom i naprezanja očiju
    Digitalni uređaji mogu izazvati migrene zbog produljenog vizualnog fokusa, treperenja i plavog svjetla. Pravilo „20-20-20“ odnosi se na: svakih 20 minuta pogledati nešto udaljeno 6 metara tijekom 20 sekundi. Navečer je dobro koristiti naočale koje filtriraju plavo svjetlo ili postaviti postavke ekrana. Ekran treba biti u razini očiju kako bi se spriječilo naprezanje vrata.
  10. Strukturirana rutina
    Potrebno je održavati dnevni raspored što dosljednijim za obroke, vježbanje, san i hidrataciju te izbjegavati nagle promjene rutine (putovanja, rad u smjenama).

Kronična migrena je neurološki poremećaj koji zahtijeva integrirani pristup liječenju, koji se bavi ne samo učestalošću glavobolje već i komorbiditetima i psihičkim problemima. Daljnja istraživanja biomarkera migrene mogla bi s vremenom omogućiti preciznije, personalizirane pristupe liječenju, smanjujući propisivanje lijekova metodom pokušaja i pogrešaka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

San shutterstock_1452472175

Paraliza sna

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna karakterizirana je privremenom nemogućnošću kretanja ili govora tijekom usnivanja ili nakon buđenja. Često uključuje živopisne halucinacije i osjećaj pritiska u prsima. Iako se može činiti natprirodnom ili opasnom po život, paraliza sna je dobro poznat i općenito bezopasan poremećaj spavanja. Što je paraliza sna? Paraliza sna je privremena nemogućnost kretanja ili govora koja […]

Poboljšanje zdravlja shutterstock_2078454763

Novogodišnje odluke koje zaista poboljšavaju zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteUlazak u novu godinu mnogima je motivacija da konačno uvedu promjene za koje znaju da bi im koristile: manje štetnih navika, više kretanja, bolja prehrana. Ipak, većina odustane do kraja siječnja. Dobra vijest – taj se obrazac može promijeniti ako se postave realni ciljevi i ako znamo kako ih provoditi korak po korak. U nastavku […]

Krvarenje

Je li kašnjenje i oskudno krvarenje moguće uz kontracepcijske tablete nakon stresa?

Samoozljeđivanje shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Prehrana

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Stres

Pomaže li nervoza u procesu ozdravljenja ili može imati štetne posljedice?

Iz iste kategorije

Neurologija shutterstock_2229882499

Kako živjeti s paralizom sna?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaliza sna nije fizički opasna. Ne uzrokuje oštećenje mozga, srčane udare ili gušenje. Iako se osjeća intenzivno i zastrašujuće, epizoda će završiti sama od sebe. Većina epizoda traje nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Prestaju spontano ili kada se osobu dodirne ili joj se govori. Međutim, iako nije fizički štetna, može uzrokovati emocionalne probleme. Neki ljudi […]

Neurologija

Mogu li osjetljivost uha, vrtoglavica pri pokretu glave i lupkanje u uhu biti povezani s Meniereovim sindromom?

Neurologija shutterstock_2229211445

Kako liječiti paraplegiju

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteParaplegija – liječenje i rehabilitacija Paraplegija je stanje koje utječe na kretanje i osjet u donjoj polovici tijela, najčešće kao posljedica oštećenja leđne moždine. Iako paraplegija znatno utječe na život osobe, to ne znači da su oporavak, neovisnost ili ispunjen život nemogući. Terapija i rehabilitacija imaju središnju ulogu u pomaganju osobama s paraplegijom da se […]

Neurologija shutterstock_2366371795

Što je paraplegija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Neurologija

Što može uzrokovati naglu pojavu halucinacija, dezorijentacije i agresivnog ponašanja kod starije osobe uz uredne neurološke nalaze?

Neurologija shutterstock_2522555109

Kako liječiti oštećenje ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah iza sindroma karpalnog tunela. Studije iz različitih zemalja sugeriraju da uklještenje ulnarnog živca u laktu (sindrom kubitalnog tunela) pogađa otprilike 20–30 ljudi na 100 000 stanovnika godišnje. Kada se uključe blagi i nedijagnosticirani slučajevi, stvarni je broj vjerojatno veći, jer mnogi ljudi […]

Neurologija shutterstock_2201562349

Kako nastaje oštećenja ulnarnog živca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno […]

Neurologija ZB (3)

Stope visokog krvnog tlaka kod djece gotovo su se udvostručile u posljednja dva desetljeća

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteGlobalna pojavnost visokog krvnog tlaka među djecom i adolescentima gotovo se udvostručila tijekom proteklih 20 godina, upozorava najveći pregled istraživanja ikad proveden na tu temu. Stručnjaci ističu da je porast hipertenzije u mladih posljedica kombinacije nezdrave prehrane, nedostatka tjelesne aktivnosti i sve veće učestalosti dječje pretilosti. Sve više djece ima visok tlak – stručnjaci upozoravaju […]