Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Glavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje.

Tenzijska glavobolja često se opisuje kao osjećaj stezanja ili stalna, tupa bol. Intenzitet boli je slabiji nego kod migrene, ali može biti jednako iscrpljujući, s obzirom na to da se radi o čestom i kroničnom stanju.

Tenzijske glavobolje dijele se na dvije glavne vrste:

  1. Epizodna tenzijska glavobolja: Javlja se manje od 15 dana u mjesecu.
  2. Kronična tenzijska glavobolja: Javlja se 15 ili više dana u mjesecu tijekom najmanje tri mjeseca.

Svaka kategorija može se manifestirati različitim intenzitetom i trajanjem. Epizodna tenzijska glavobolja može trajati od 30 minuta do nekoliko sati, dok kronična može potrajati danima, s malo ili nimalo olakšanja.

Koliko su česte tenzijske glavobolje?

Tenzijske glavobolje klasificiraju se kao primarne glavobolje. Za razliku od sekundarnih glavobolja, koje su posljedica drugih medicinskih stanja, primarne glavobolje nastaju samostalno. Tenzijska glavobolja najčešći je oblik primarne glavobolje u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od 70 % svjetske populacije u nekom trenutku života iskusi tenzijsku glavobolju. Češće se javlja kod žena i obično počinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi.

Iako najčešće nije povezana s ozbiljnim neurološkim posljedicama, tenzijska glavobolja može ozbiljno narušiti kvalitetu života. Česte epizode mogu otežati koncentraciju, sudjelovanje u društvenim aktivnostima i smanjiti radnu sposobnost. Ekonomski trošak tenzijskih glavobolja, zbog gubitka produktivnosti i korištenja zdravstvenih resursa, također je značajan.

Zašto se javlja tenzijska glavobolja?

Tenzijske glavobolje su multifaktorske, s fizičkim i psihološkim okidačima. Različiti čimbenici mogu pridonijeti razvoju tenzijskih glavobolja, poput stresa, nedostatka sna, umora, dehidracije, preskakanja obroka, nepravilnog držanja i naprezanja očiju. Moderni način života – brz tempo, stalna povezanost i visoka očekivanja – znatno doprinosi psihološkoj napetosti. Nekvalitetan ili nedovoljan san ometa oporavak i povećava razinu stresa, čime se povećava i rizik od glavobolje.

Dugotrajno sjedenje pogrbljen nad računalom ili mobilnim uređajem može opteretiti mišiće vrata i vlasišta, što može uzrokovati ili pogoršati tenzijsku glavobolju. Osjetljivost i napetost mišića vrata i vlasišta često su povezani s tenzijskim glavoboljama. Dugotrajna kontrakcija tih mišića, uzrokovana stresom ili lošim držanjem, može dovesti do upale i otpuštanja medijatora boli.

Duga razdoblja provedena pred ekranom ili čitanje bez pauza mogu izazvati naprezanje očiju, što također može pridonijeti nastanku glavobolje.

Kronične tenzijske glavobolje često su povezane s centralnom senzibilizacijom, stanjem u kojem živčani sustav postaje preosjetljiv na podražaje boli. To objašnjava zašto neki pacijenti osjećaju glavobolju čak i bez prisutne mišićne napetosti ili očitih stresora.

Disregulacija neurotransmitera poput serotonina i dopamina također doprinosi percepciji boli kod tenzijskih glavobolja. Budući da ti neurotransmiteri utječu na raspoloženje, san i bol, povezanost tenzijske glavobolje s anksioznošću i depresijom dodatno se potvrđuje.

Klinička prezentacija

Tenzijsku glavobolju karakterizira obostrana, ne pulsirajuća, blaga do umjerena bol, često opisana kao pritisak ili stezanje, osobito u području čela ili stražnjeg dijela glave i vrata. Za razliku od migrene, tenzijske glavobolje rijetko uzrokuju mučninu, povraćanje ili poremećaje vida.

Ključni simptomi:

  • Tupa bol
  • Osjećaj stezanja ili pritiska u čelu ili zatiljku
  • Osjetljivost mišića vlasišta, vrata i ramena
  • Postupan početak boli, koja se pojačava tijekom dana

U kroničnim slučajevima bol može biti intenzivna, iako u pravilu ostaje blaža od migrenske. Može se javiti i blaga osjetljivost na svjetlo ili zvuk, ali ne u tolikoj mjeri kao kod migrena.

Dijagnoza

Tenzijska glavobolja dijagnosticira se prvenstveno na temelju kliničkog opisa simptoma. Ne postoji specifičan dijagnostički test. Međunarodna klasifikacija glavobolja (ICHD-3) definira kriterije za dijagnozu, uključujući trajanje, učestalost, intenzitet i karakter boli.

Dijagnostički kriteriji uključuju:

  1. Najmanje 10 epizoda glavobolje koje se javljaju u prosjeku <1 dan mjesečno
  2. Glavobolja traje od 30 minuta do 7 dana
  3. Bol je pritisna/stežuća (nepulsirajuća)
  4. Blagi do umjereni intenzitet
  5. Bol se ne pogoršava rutinskom tjelesnom aktivnošću
  6. Nema mučnine ni povraćanja
  7. Nema aure

Neuroimaging (CT ili MR mozga) obično nije potreban, osim ako postoje znakovi koji upućuju na sekundarni uzrok, poput naglog početka glavobolje, neuroloških ispada ili sistemskih simptoma.

Tenzijske glavobolje, iako često percipirane kao trivijalne, mogu predstavljati ozbiljno opterećenje za pojedinca i društvo. Rano prepoznavanje, identifikacija okidača i učinkovito liječenje ključni su za smanjenje njihove učestalosti i težine.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]

Glavobolja

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Zarazna infekcija dišnih puteva

Prehlada, gripa ili korona – pitanje je sad…

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRazlika između gripe, prehlade i COVID-19 Zima donosi često obolijevanje od sezonskih bolesti poput prehlade, gripe i COVID-19. Iako dijele mnoge simptome, važno je znati prepoznati razlike kako biste na vrijeme reagirali i spriječili komplikacije. Prehlada Prehlada je zarazna infekcija gornjih dišnih puteva koja zahvaća nos, grlo, sinuse i dušnik. Uzrokuje je više od 200 […]

Glavobolja

Je li potrebna ponovna operacija zbog zone tekućine i svakodnevnih glavobolja nakon kraniotomije?

Mozak

Mogu li imati tumor na mozgu zbog glavobolja?

Neurologija

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Mikcijska sinkopa

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSinkopa pri mokrenju je vrsta situacijske ili refleksne sinkope koja se javlja tijekom ili neposredno nakon mokrenja. Iako se smatra rijetkom, može imati ozbiljne posljedice poput padova ili traume glave. Predominantno pogađa muškarce, posebno noću ili u ranim jutarnjim satima, a uzrokovana je prolaznim smanjenjem moždanog protoka krvi zbog usporenja srčanog ritma i pada krvnog […]

Neurologija

Interkostalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBolni poremećaj koji nastaje zbog oštećenja ili iritacije interkostalnih živaca koji se protežu između rebara. Ovo se stanje manifestira kao oštra, probadajuća ili žareća bol duž stijenke prsnog koša i može biti uzrokovano različitim etiologijama, uključujući traumu, kirurške zahvate, infekcije i drugo. Ponekad uzrok ostaje nepoznat, a tada govorimo o idiopatskoj neuralgiji. Unatoč tome što […]

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Nalaz MR hipofize nakon operacije makroadenoma – prisutan recidiv

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

EMG nalaz motornih i senzornih živaca

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]