Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG).

Spavanje i njegove faze

Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza koje se izmjenjuju između NREM spavanja i sna brzih pokreta očiju (REM). Ove faze su podijeljene u različite faze, od kojih svaka služi određenoj funkciji za tijelo i mozak.

NREM spavanje:

Faza 1: Najplića faza sna, često se naziva prijelaz između budnosti i sna.

Stadij 2: Dublja faza u kojoj tjelesna temperatura pada, otkucaji srca se usporavaju i vretena spavanja postaju vidljiva na elektroencefalogramu (EEG).

Faza 3: Također poznata kao sporovalno spavanje (SWS), to je najdublja faza NREM spavanja, ključna za fizički oporavak, konsolidaciju pamćenja i zdravlje imunološkog sustava.

REM spavanje:

Karakteriziraju ga brzi pokreti očiju, povećana aktivnost mozga i živi snovi. REM spavanje ključno je za kognitivne procese poput pamćenja i emocionalne regulacije.

Vretena spavanja prvenstveno se javljaju tijekom faze 2 NREM spavanja, što ih čini važnim markerom za stabilnost sna i prijelaze između faza.

Vretena spavanja kratki su naleti moždane aktivnosti koji traju oko 0,5 do 2 sekunde, a pojavljuju se u frekvencijskom rasponu od 11 do 16 Hz na EEG-u. Ti su elementi najizraženiji tijekom faze 2 NREM spavanja i stvaraju se u talamusu, dijelu mozga koji ima ključnu ulogu u osjetilnoj percepciji i regulaciji motoričkih funkcija.

Vretena spavanja služe kao zaštitni mehanizam sprječavajući mozak da se probudi kao odgovor na vanjske podražaje, poput buke. To pomaže u održavanju kontinuiteta sna. Smatra se da su vretena spavanja uključena u konsolidaciju pamćenja, posebno u integraciji novih informacija s postojećim sjećanjima. Studije pokazuju da su učestalost i intenzitet vretena u pozitivnoj korelaciji s kognitivnom izvedbom i učenjem. Vjeruje se da vretena spavanja doprinose sinaptičkoj plastičnosti, što je sposobnost mozga da ojača ili oslabi veze između živčanih stanica (sinapse) kao odgovor na učenje i iskustvo. Istraživanja su također povezala vretena spavanja s emocionalnom obradom, osobito u regulaciji raspoloženja i odgovora na stres.

Važnost vretena spavanja u zdravlju i bolesti

Aktivnost vretena može varirati od pojedinca do pojedinca, a čimbenici poput dobi, spola i poremećaja spavanja utječu na njihov izgled. Na primjer, mlađe osobe imaju češće i intenzivnije vretena spavanja, dok starije odrasle osobe mogu doživjeti pad aktivnosti vretena.

Vretena spavanja ne služe samo kao markeri zdravog sna, već su također povezana s raznim neurološkim i psihijatrijskim stanjima.

Kognitivna funkcija: Studije sugeriraju jaku vezu između aktivnosti vretena spavanja i kognitivnih sposobnosti kao što su učenje, rješavanje problema i radna memorija. Povećana aktivnost vretena često se opaža nakon zadataka učenja, naglašavajući njihovu ulogu u konsolidaciji pamćenja.

Starenje: Kako ljudi stare, frekvencija i gustoća vretena spavanja imaju tendenciju pada, što se može povezati s kognitivnim padom u starijih odraslih osoba. Smanjena aktivnost vretena povezana je s demencijom i Alzheimerovom bolešću, što sugerira da vretena mogu štititi od kognitivnih oštećenja.

Mentalno zdravlje: Abnormalnosti u aktivnosti vretena sna uočene su kod pojedinaca također sa shizofrenijom, bipolarnim poremećajem i depresijom. Na primjer, smanjena gustoća vretena često se vidi u bolesnika sa shizofrenijom, što je u korelaciji s kognitivnim nedostatkom i oštećenjem radnog pamćenja.

Poremećaji spavanja: Aktivnost vretena spavanja može biti poremećena kod osoba s poremećajima spavanja kao što su nesanica ili opstruktivna apneja za vrijeme spavanja. Kod opstruktivne apneja za vrijeme spavanja, česta buđenja uzrokovana prekidima disanja mogu smanjiti aktivnost vretena, utječući na pamćenje i kognitivnu funkciju.

Osim toga, osobe koje pate od nesanice mogu pokazati izmijenjene karakteristike vretena spavanja, što odražava poteškoće u održavanju dubokog, mirnog sna.

Kako poboljšati san

Vretena spavanja se prirodno stvaraju tijekom 2. faze spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) i postoji nekoliko načina za potencijalno pojačavanje njihove pojave. Ove strategije usmjerene su na poboljšanje ukupne kvalitete sna i osiguravanje pravih uvjeta za proizvodnju vretena. Dobra higijena spavanja temelj je za promicanje zdravih obrazaca spavanja. Temelji se na održavanju dosljednog raspored spavanja; odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme svaki dan pomaže regulirati unutarnji sat tijela (cirkadijalni ritam), omogućujući dosljednu proizvodnju vretena spavanja tijekom NREM spavanja. Stvaranje opuštajuće rutini prije spavanja; aktivnosti poput čitanja, meditacije ili kupanja u toploj kupki mogu pomoći mozgu da signaliziraju da je vrijeme za spavanje, promičući dublje, stabilnije faze sna u kojima se javljaju vretena. Ograničeno izlaganje ekranima prije spavanja je bitno jer plavo svjetlo koje emitiraju telefoni, tableti i računala može ometati proizvodnju melatonina, otežavajući usnivanje i ostajanje u dubljim fazama sna. Skraćivanje vremena ispred ekrana barem sat vremena prije spavanja može poboljšati kvalitetu sna. Kontroliranje okruženja za spavanje u vidu regulacije temperature sobe u kojoj se spava kao i regulacija pretjerane buke i svjetla vrlo su bitni za regulaciju sna. Redovita tjelesna aktivnost, osobito aerobna tjelovježba, može poboljšati kvalitetu sna promicanjem sporovalnog sna. Istraživanja pokazuju da osobe koje redovito vježbaju imaju tendenciju dubljeg sna. Kofein je stimulans koji može poremetiti arhitekturu sna i smanjiti vrijeme provedeno u NREM spavanju te je bitno izbjegavati uzimanje kofeina u poslijepodnevnim satima. Slično tome, alkohol može uzrokovati fragmentirani san i smanjiti količinu vremena provedenog u fazama dubokog sna, što dovodi do manjeg broja vretena. Veliki obroci ili začinjena hrana neposredno prije spavanja mogu poremetiti probavu i ometati san, otežavajući dosezanje dubljih faza sna u kojima se javljaju vretena. Visoke razine stresa i tjeskobe mogu negativno utjecati na obrasce spavanja, što dovodi do poteškoća sa spavanjem. Tehnike opuštanja mogu poboljšati kvalitetu sna.

Vretena za spavanje sastavni su dio naše arhitekture spavanja, igraju bitnu ulogu u zaštiti sna, podržavaju konsolidaciju pamćenja i promiču kognitivno i emocionalno zdravlje. Poboljšanjem kvalitete sna kroz pravilnu higijenu spavanja, redovitu tjelovježbu, kontrolu stresa i uključivanje u mentalne aktivnosti mogu znatno pomoći u regulaciji spavanja i unaprjeđenje zdravlja kako fizičkog tako i emotivnog. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Insomnija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

REM

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

EEG

Može li treperenje kapaka i svjetlo utjecati na EEG nalaz koji je nespecifičan i graničan?

EEG

Što znači EEG bez sigurnih specifičnih elemenata i trebam li daljnju obradu?

Prosnivanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Liječenje boli u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima je multifaktorsko stanje koje može nastati zbog raznih fizioloških, okolišnih i čimbenika načina života. Razumijevanje mehanizama boli u mišićima ključno je za učinkovito liječenje. Liječenje boli u mišićima ovisi o njezinu uzroku kao i o tome radi li se o akutnoj ili kroničnoj boli. Dok se mnogi slučajevi, pogotovo akutne boli, rješavaju […]

Neurologija

Bol u mišićima

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBol u mišićima (mialgija)Bol u mišićima, ili mialgija, uobičajeno je stanje koje pogađa ljude svih dobnih skupina. Uzroci su različiti i mogu varirati od blage nelagode nakon fizičkog napora do simptoma ozbiljnijih bolesti. Bol u mišićima može značajno utjecati na kvalitetu života, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Pravodobno otkrivanje uzroka boli u mišićima ključno je i […]

Neurologija

Što znači nalaz malacije u mozgu i hipoplastičan A2 segment na MR angiografiji?

Neurologija

Tenzijska glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGlavobolje su jedan od najčešćih neuroloških poremećaja koji pogađaju ljude svih dobnih skupina. Tenzijska glavobolja najčešća je vrsta glavobolje, iako je često u sjeni dramatičnijih oblika poput migrene ili klaster glavobolje. Unatoč svojoj naizgled benignoj prirodi, tenzijske glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu produktivnost i psihičko blagostanje. Tenzijska glavobolja često se opisuje kao […]

Neurologija

Može li stalno trzanje mišića nakon gripe biti znak ozbiljne bolesti poput ALS-a?

Neurologija

Lezija peronealnog živca

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]