UZV srca

Nalaz UZV srca 23.4.2024
Dijag.: Z03 medic primat i praćenje zbog sumnje na bolest
Nalaz:
Lijeva klijetka normalne veličine EDD 51-52 mm , blaže hipertrofičnih stijenki (IVSD 12 mm), septum u koljenu 16-17 mm, IVd 11-12 mm, masa LV 114g/m2), bez segmentalnih ispada kontraktiliteta, EF LV oko 60%, GLS-17,3%, reduciran strain bazalno anteroseptalno (bulging septuma), dijagnostička disfunkcija I/II. Stupnja, E/e’ septalno 11.8, e’ septalno 0.06 m/e’ lateralno 9.37 e’ lateralno 0.08 m/s, E/e’ prosječno 10.58, e’ prosječno 0.07 m/s.
Desna klijetka normalne veličine, debljine stijenki i funkcije, TSPSE 21 mm.
Lijevi atrij blaže dilatiran (LAV 66.6 ml; LAVI 36.8 ml/m2), desni atrij normalne veličine (RSV 31 ml, RAA 13.2 cm2).
Korijen i izlazna aorta normalne veličine, Asc 31 mm.
Aortna valvula torlisna, rubno deg. promijenjenih kuspisa, AV Maks. 1,33 m/s, bez AR.
Mitralna valvula blaže deg. primijenjena, m blaga MR.
Trikuspidna valvula blaže deg. primijenjena, vrlo blaga TR, V Maks. TR 2/m/s Maks. PG 16 mmHg, TAP oko 21 mmHg, VCI normalne veličine, kolabira gotovo u potpunosti u inspiriju, RAP 0-5 mmHg, nema indirektnih pokazatelja plućne hipertenzije,vPVAccT 110 ms.
Bez perikardijalnog izljeva.
Molim vas tumačenje nalaza, koja je dijagnoza, jeli moje srce bolesno (zastoj srca) koju terapiju preporučite ako se radi zastoju srca.
Imala sam i nalaz povišenog NTproBNP koji je 584.

22.5.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Funkcija vašeg srca je tek blaže reducirana. Imate urednu istisnu frakciju lijeve srčane klijetke uz smetnje njezine relaksacije. Stijenke lijeve klijetke su granične debljine, osim dijela pregrade između klijetki koja je jače zadebljana. Na srčanim zaliscima nema značajne greške (opisuju se blage degen.promjene uz blagu insuficijenciju mitralnog i trikuspidalnog zaliska). Ne morate se bojati. Kardiolog kod kojeg se kontrolirate treba vam preporučiti odgovarajuću terapiju na osnovu cjelokupne kliničke slike, drugih nalaza obrade, a ne samo na osnovu UZV srca.
Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koronarna angiografija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

UZV srca

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Ergometrija

MSCT koronarografija

Srce

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]