Paraneoplastični sindromi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Paraneoplastični sindromi živčanog sustava su skupina poremećaja koji se mogu javiti kod ljudi koji boluju od onkoloških bolesti. Autoimune su etiologije i rezultat su imunološkog sustava koji osim što napada tumorske stanice može napadati i zdrave stanice dijelova mozga, leđne moždine, perifernih živaca ili mišića. Ovisno o tome koji je dio živčanog sustav zahvaćen mogu se javiti različite kliničke slike te se paraneoplastični sindromi mogu manifestirati kao gubitak koordinacije, osjetilne percepcije, pamćenja i spavanja. Liječenje uzročne onkološke bolesti može spriječiti daljnje oštećenje živčanih struktura, smanjiti simptome i omogućiti bolesnicima bolju kvalitetu života.

Simptomi

Znakovi i simptomi paraneoplastičnih sindroma živčanog sustava mogu se razviti relativno brzo, često tijekom dana i tjedana. Znakovi i simptomi paraneoplastičnih sindroma živčanog sustava često počinju čak i prije nego što se dijagnosticira primarna onkološka bolest.

Znakovi i simptomi razlikuju se ovisno o dijelu tijela koji je ozlijeđen, a mogu se javiti:

  • otežan hod
  • poteškoće u održavanju ravnoteže
  • gubitak koordinacije mišića
  • gubitak mišićnog tonusa
  • gubitak fine motorike
  • poteškoće s gutanjem
  • smetnje govora
  • kognitivno zatajenje
  • problemi s vidom
  • poremećaji spavanja
  • epileptički napadaji
  • halucinacije
  • nevoljni pokreti

Vrste paraneoplastičnih sindroma

Cerebelarna degeneracija (cerebelarna ataksija). To je gubitak živčanih stanica u području malog mozga koje kontrolira mišićne funkcije i ravnotežu. Znakovi i simptomi su nestabilan hod, otežana koordinacija udova, vrtoglavica, mučnina, , dvoslike, poteškoće u govoru ili poteškoće s gutanjem.

Limbički encefalitis. To je upala koja zahvaća područje mozga poznato kao limbički sustav, koji kontrolira emocije, ponašanje i određene funkcije pamćenja. Osobe s ovim poremećajem mogu razviti promjene osobnosti ili poremećaje raspoloženja, gubitak pamćenja, epileptičke napadaje, halucinacije ili pospanost.

Encefalomijelitis. Ovaj sindrom se odnosi na upalu mozga i leđne moždine. Mogu postojati različiti simptomi i znakovi ovisno o zahvaćenom području.

Opsoklonus-mioklonus. Ovaj sindrom nastaje zbog disfunkcije malog mozga ili njegovih veza. Može uzrokovati brze, nepravilne pokrete očiju (opsoklonus) i nevoljne, kaotične trzaje mišića (mioklonus) udova i trupa.

Sindrom ukočene osobe karakterizira progresivna, teška ukočenost ili rigidnost mišića, koja uglavnom zahvaća kralježnicu i noge. Također može uzrokovati bolne grčeve mišića.

Mijelopatija je sindrom ozljede ograničene na leđnu moždinu. Ovisno o razini ozljede leđne moždine, može se javiti slabost udova.

Lambert-Eaton miastenični sindrom. Riječ je o sindromu uzrokovanom poremećenom komunikacijom između živaca i mišića. Znakovi i simptomi uključuju slabost mišića zdjelice i donjih ekstremiteta, umor, poteškoće s gutanjem, poteškoće s govorom, nepravilne pokrete očiju i dvoslike. Problemi autonomnog živčanog sustava mogu uključivati suha usta i erektilnu disfunkciju kod muškaraca. Kada se javlja kao paraneoplastični sindrom, Lambert-Eatonov miastenični sindrom obično je povezan s karcinomom pluća.

Neuromiotonija. Neuromiotonija — također poznata kao Isaacsov sindrom — karakterizirana je abnormalnim impulsima u živčanim stanicama izvan mozga i leđne moždine (hiperekscitabilnost perifernih živaca) koji kontroliraju kretanje mišića. Ovi impulsi mogu uzrokovati trzanje, mreškanje mišića koje izgleda kao “vreća s crvima”, progresivnu ukočenost, grčeve mišića, usporeno kretanje i druga oštećenja.

Periferna neuropatija. Ovo se stanje odnosi na obrasce oštećenja živaca koji prenose poruke iz mozga ili kralježnice u ostatak tijela. Kada oštećenje uključuje samo osjetne živce perifernog živčanog sustava, mogu se javiti bolovi i poremećaje osjeta bilo gdje u tijelu.

Disautonomija. Disautonomija se odnosi na širok raspon znakova i simptoma koji proizlaze iz ozljede živaca koji reguliraju nevoljne tjelesne funkcije (autonomni živčani sustav), kao što su otkucaji srca, krvni tlak, znojenje te funkcije crijeva i mjehura. Kada je zahvaćen ovaj dio živčanog sustava, uobičajeni simptomi su nizak krvni tlak, nepravilni otkucaji srca i poteškoće s disanjem.

Uzroci

Paraneoplastične sindrome ne uzrokuju maligne stanice, njihovo širenje (metastaze) ili druge komplikacije kao što su infekcije ili nuspojave liječenja. Umjesto toga, pojavljuju se u kao rezultat aktivacije imunološkog sustava. Brojne studije ukazuju da su paraneoplastični sindromi vrlo vjerojatno uzrokovani sposobnošću imunološkog sustava u borbi protiv tumoraa, posebno antitijelima i određenim bijelim krvnim stanicama, poznatim kao T stanice. Umjesto da napadaju samo stanice tumora, ti uzročnici imunološkog sustava napadaju i normalne stanice živčanog sustava i uzrokuju neurološke poremećaje.

Čimbenici rizika

Svaki tumor može biti povezan s paraneoplastičnim sindromom živčanog sustava. Međutim, poremećaji se češće javljaju kod osoba s tumorom pluća, jajnika, dojke, testisa ili limfnog sustava.

Liječenje

Liječenje neuroloških paraneoplastičnih sindroma uključuje liječenje tumora i, u nekim slučajevima, suzbijanje imunološkog odgovora koji uzrokuje znakove i simptome. Liječenje ovisi o specifičnoj vrsti paraneoplastičnog sindroma.

Lijekovi koji sprječavaju pretjerani imunološki odgovor su kortikosteroidi, poput prednizona i imunosupresivi.

Ovisno o vrsti neurološkog sindroma i simptoma, drugi lijekovi koje se koriste su antiepileptici, lijekovi za poboljšanje prijenosa između živaca i mišića, što može poboljšati simptome sindroma koji utječu na funkciju mišića.

Ostali tretmani koji mogu smanjiti simptome su:

  • plazmafereza. Ovaj proces odvaja tekući dio krvi, koji se naziva plazma, od krvnih stanica pomoću uređaja poznatog kao separator stanica te se na taj način odstranjuju antitijela.
  • intravenski imunoglobulin (IVIg).

Uz terapiju usmjerenu ka modifikaciji imunološkog odgovora bitno je provesti i suportivnu terapiju u vidu fizikalne i logopedske terapije.

U slučaju bilo kakvih znakove ili simptome koji upućuju na paraneoplastični sindrom, bitno je započeti liječenje. Rana dijagnoza i odgovarajuća skrb su od iznimne važnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Aneurizma

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Mentalno zdravlje

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Mozak

Epileptički napadaji

Mozak

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Mozak

Je li ovo uredan MR mozga?

Mozak

Što znači atrofija mozga?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteAtrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području. Atrofija mozga može se […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Hitni prijem i opća slabost

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]

Neurologija

MR mozga i lezije – što to znači?

Neurologija

Kako prevenirati spinalnu stenozu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteSpinalna stenoza  je suženje prostora unutar kralježničnog stupa, zbog čega nastaje  pritisak na leđnu moždinu i živce koji putuju kroz nju. Ovo stanje obično zahvaća cervikalni (vrat) i lumbalni (donji dio leđa) dio kralježnice, iako se može pojaviti i u prsnom dijelu (srednji dio leđa). Stenoza je obično uzrokovana starosnim promjenama kralježnice, ali također može biti […]

Neurologija

Cervikogena glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]