Neugodno stezanje u grudima – trebam li se zabrinuti ili je to bezopasno?

Postovanje, Imam 24 godine, visok 193 cm, tezina 88kg. Muci me neugodno stezanje u prsima koje kad se dogodi traje max 1 sekundu, sve je pocelo prije 3 godine kad sam to osjetio prvi put i tada sam odmah napravio EKG, 24h holter, ekg sa opterecenjem i vadio krv sve je bilo uredu. Doktor mi je rekao da se najvjerovatnije radi o stresu kojeg sam imao, ja sam to tada pustio i nisam se obazirao na rijetka stezanja i preskakaje srca (otp. 1 u mjesecu). Prije 2 mjeseca opet sam poceo osjecati stezanje i preskakanje srca i opet sam otisao doktoru i ponovono sam napravio vise puta EKG (sigurno 7-8 puta do sad) 24h holter sam opet nosio i krv sam vadio, pregledao stitnjacu sve je uredu. Receno mi je vise puta da je sa srcem sve uredu i da se najvjerovatnije radio o psihi i da bi trebao potraziti psihologa. Mene sto muci to je stezanje koje se dogada jos uvijek vise manje uvijek na desnoj strani ili sredini prsa, imam takoder problema sa nepravilnim drzanjem. Moram napomenuti da se u 99% slucajeva stezanje dogada dok mirujem ili u polulezecem polozaju gdje mi je vrat nagnut prema dole, gotovo nikad kad sam aktivan.Kada stegne dogodi se kao gubitak daha ili kao da srce zastane na milisekundu i onda udari malo jace. Trebam li se zabrinuti i posumnjati na nesto drugo il je doista samo neugodan i bezopasan osjecaj?

2.6.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Ukoliko su svi nalazi uredni, verojatno je uzrok kratkotrajnih stezanja problem s mišićno koštanim sustavom grudnog koša. I sami primjećujete da se smetnje javljaju više u nekim položajima tijela. Javite se fizijatru radi pregleda kralježnice. U navedenim nalazima niste napisali da li ste obavili i ultrazvuk srca što vam preporučujem.

Pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLIJEČENJE UPALNOG MIOPERIKARDIJALNOG SINDROMA (UMPS) Liječenja UMPS-a ovisi da li bolujete od miokarditisa, perikarditisa ili su prisutne obje bolesti. Također liječenje ovisi i o težini bolesti. Glavni cilj liječenja smanjiti upalu, ukloniti simptome bolesti i spriječiti nastanak komplikacija. Najčešće su dovoljnjni lijekovi u liječenju UMPS-a, ali ponekad su potrebni i određeni invazivni zahvati. LIJEČENJE PERIKARDITISA […]

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija

Može li liječnik opće prakse promijeniti terapiju za povišeni krvni tlak ili je potreban pregled kardiologa?

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Koja je alternativa navedenoj terapiji za povišeni tlak u slučaju nuspojava?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute